Pitanja migracija i inovacija obilježile su u četvrtak susret premijera Andreja Plenkovića i predsjednika vlade Bavarske Markusa Södera, u prvom posjetu bavarskog premijera Hrvatskoj nakon 12 godina.
Ovo je treći susret Plenkovića i Södera, a prvi dolazak predsjednika vlade njemačke savezne države Bavarske Hrvatskoj nakon 12 godina.
"Prijatelji se trebaju posjećivati u njihovim domovima, posjećivati njihove zavičaje, dijelom je to izraz poštovanja prema prijateljima, a uz to možemo razgovarati o novim idejama", rekao je Söder u zajedničkom obraćanju medijima s Plenkovićem u četvrtak u Banskim dvorima.
Ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Bavarske prešla je 1,1 milijardu eura u 2018., u Hrvatskoj je prisutno 1300 bavarskih kompanija, a godišnje Hrvatsku posjeti 1,2 milijuna turista iz Bavarske, istaknuo je Plenković i ocijenio da to "svjedoči o raznolikosti naših odnosa i bliskosti dviju zemalja".
Trenutno oko 110 tisuća Hrvata živi u Bavarskoj za koje Plenković kaže da su "snažna poveznica između dvije zemlje u političkom, gospodarskom i kulturnom smislu".
Dvojica predsjednika vlada razgovarali su o unaprjeđenju odnosa u okviru priprema za budući sastanak hrvatsko-bavarskog povjerenstva koji bi se trebao održati u Hrvatskoj. Dotakli su se strategije EU za dunavsku regiju te predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.
Razgovarali su također o suzbijanju nezakonitih migracija i Schengenu.
"Hrvatska i Njemačka pa i Bavarska moraju imati jednu koordiniranu i konstatiranu politiku (...) problem migracija se treba rješavati na izvoru i pomoći članicama EU-a koje se nalaze na tom izvoru", istaknuo je Plenković.
U Banskim dvorima potpisan je Sporazum o akademskoj suradnji između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Regensburgu, u suradnji s Institutom Leibniz za istočnoeuropske i južnoeuropske studije.
"Znanstvena, istraživačka i sveučilišna suradnja jedan je od ključeva uspješne budućnosti", rekao je Plenković.
Söder je dodao da je potrebna suradnja na području inovacija, robotike i umjetne inteligencije jer smatra da se parcijalnim i samostalnim djelovanjem zemalja ne može puno napredovati.
"Nismo veliki kao Kina ili Amerika, ali kroz zajedničku suradnju, koju i danas želimo poticati, možemo biti snažniji", rekao je Söder.
Ususret europskim izborima Söder je rekao da je "jako važno da ne budemo u skupini onih koji žele rascijepiti Europu, već onih koji je žele poduprijeti i osigurati joj daljnji napredak".
Upitani o porastu ekstremno desnih stranaka i na koji način tome treba pristupiti, Söder je rekao da će se u Njemačkoj protiv Alternative za Njemačku (AfD) morati boriti sadržajem i aktivnijom komunikacijom.
"Čini mi se da je AfD preuzeo monopol nad društvenim medijima i zato trebamo ljudima bolje objasniti tko su oni i što žele te biti prisutniji u javnim raspravama", rekao je Söder i dodao da je, barem što se tiče Bavarske, smanjen njezin utjecaj.
Plenković smatra da je porast ekstremnih stranaka, i desnih i lijevih, uzrokovan migrantskom krizom iz 2015., Brexitom i rastom društvenih medija te dezinformacijskih kampanja.
"U Hrvatskoj je to izmiješano s aktivizmom današnjih stranaka na polovima političkog spektra koje nemaju, ni u osobnom smislu čelnika ili zastupnika stranaka, minimum identifikacije s europskim putom Hrvatske", rekao je Plenković.