SASTANAK U NSK

Plenković primio prvog čovjeka kineske diplomacije: ‘Želio bih da Xi dođe vidjeti Pelješki most‘

Zahvalio je kineskim vlastima na suradnji u redovitom dopremanju medicinske zaštitne opreme tijekom pandemije
Yang Jiechi i Andrej Plenković
 Twitter

Iz Ljubljane je u Zagreb jučer došao Yang Jiechi, član politbiroa Komunističke partije Kine i ravnatelj njegova vanjskopolitičkog ureda, bivši ministar vanjskih poslova.

U najavi objavljenoj u Pekingu navodi se da je Yang došao u Zagreb na poziv hrvatske vlade što se ne vidi u najavi koju su objavili Banski dvori. Yang se s premijerom Andrejem Plenkovićem susreo u 10 sati ujutro, a tek iza 13.30 je objavljeno priopćenja. Sat kasnije Yang je razgovarao s Gordanom Jandrokovićem, predsjednikom Sabora.

Yang je na put krenuo preko Moskve gdje je boravio od ponedjeljka te imao razgovore s Nikolajem Patruševim, tajnikom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, te sudjelovao u 16. krugu kinesko-ruskih strateških konzultacija. Telefonski je razgovarao i s predsjednikom Vladimirom Putinom.

U najavi posjeta Sloveniji navodilo se da će razgovarati o razvoju mreže 5G jer je Ljubljana odlučila zatvoriti vrata kineskom Huaweiju. Ured slovenskog predsjednika Boruta Pahora objavio je da su razmijenili stajališta o aktualnim pitanjima u međunarodnoj zajednici te da su se “sugovornici zauzeli za jačanje dvostranih odnosa posebno na području gospodarstva”.

Yangov dolazak je posljedica poremećaja odnosa Kine i Europske unije. Slovenija u srpnju preuzima predsjedanje Unijom i Peking se nada da bi preko Ljubljane mogao utjecati na ublažavanje tvrdih stavova prema Kini. Slovenski premijer Janez Janša, koji nije mogao primiti Yanga jer nije bio u zemlji, bliski je partner najvećeg kineskog saveznika u EU, mađarskog premijera Viktora Orbána.

Peking se našao suočen s ozbiljnim problemom jer je platforma za suradnju sa zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, koja je postala “17+1” na summitu u Dubrovniku prije dvije godine ulaskom Grčke u članstvo, opet se vratila na “16+1”. Prošle je subote litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis objavio da istupaju iz članstva. "Litva se više ne smatra članicom formata ‘17+1’ i ne sudjeluje u ovoj inicijativi", rekao je za AFP. Ministar je rekao da platforma “izaziva podjele” s perspektive EU te je pozvao članice Unije da slijede "puno učinkovitiji pristup 27+1 u komunikaciji s Kinom. Snaga i utjecaj Europe su u njezinom jedinstvu", rekao je Landsbergis. Čime je trebao početi proces izlaska članica EU iz inicijative. Koja je ozbiljan udarac doživjela u veljači kad je Kina uspjela organizirati video summit koji je vodio predsjednik i najmoćniji čovjek Kine Xi Jinping. Ni to nije bilo dovoljno da sve zemlje pošalju premijere. Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska i Slovenija su za sastanak delegirale ministre. Što je bila neupitna poruka o stavu prema inicijativi.

Neposredno prije sastanka iz Banskih dvora su za Jutarnji list poručili da Hrvatska ne planira poduzimati takve korake. “Više puta ste mogli čuti premijera koji je isticao kako je taj format omogućio redovite susrete s kineskom stranom kakvi ne bi bili mogući bez ovakvog političkog okvira suradnje.”

U priopćenju se, za razliku od slovenskog, navodi: “Podsjetivši na uspješni sastanak na vrhu u Dubrovniku te posjet premijera Lija 2019., [premijer Plenković] kazao je da okvir za suradnju Kine sa zemljama srednje i istočne Europe ima vrijedan potencijal kao jedinstvena inicijativa koja izgrađuje mostove između Europe i Azije te je komplementarna cjelokupnim odnosima između EU-a i Kine.” Što je u izravnoj suprotnosti s izjavom litavskog ministra.

Yang je ”istaknuo podršku Kine nastavku suradnje sa zemljama Srednje i Istočne Europe, oslanjajući se na tržišna načela, radi stvaranja uzajamno korisnih projekata. Plenković i Yang izrazili su zadovoljstvo radi nastavka realizacije velikih projekata u Hrvatskoj, poput Pelješkog mosta, kao i ostalih ulaganja, koja su primjer uspješne suradnje – od izgradnje prometne infrastrukture do ulaganja u obnovljive izvore energije”.

Sporna je točka “tržišna načela” jer se njih Kina ne pridržava, a kad je riječ o izgradnji prometne infrastrukture Hrvatska je blokirala kinesku tvrtku koja želi dobiti natječaj za obnovu pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac budući da je riječ o ponudi koja je bitno niža od realne cijene projekta.

Kina se silno trudi sačuvati “16+1” pa je Xi najavio da će Crnoj Gori (Kina je vlasnik četvrtine duga te zemlje) odgoditi isplatu kredita za gradnju autoceste od luke Bara do granice sa Srbijom do kraja iduće godine. Između ostalog i zato što je Podgorica zatražila pomoć EU u otplati kredita koji ozbiljno pritišće zemlju.

Hrvatska je bila pod kritikama EU zato što je omogućila da kineska kompanija gradi Pelješki most koji se financira sredstvima iz europskih fondova, a hrvatski udio kreditom Europske investicijske banke. To je bio prvi, i zasad jedini slučaj da je Kina dobila posao koji se financira iz fondova.

Ako je zaključiti prema priopćenju, Hrvatska, za razliku od Slovenije, i dalje podržava platformu “16+1” na koju u Bruxellesu i zapadnim i sjevernim članicama gledaju s velikom sumnjom.

U povodu 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Kine, 2022. godine, hrvatski premijer je izrazio želju da u posjet Hrvatskoj dođe kineski predsjednik Xi Jinping i da obiđe Pelješki most čija će izgradnja do tada biti dovršena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 16:20