Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade, posljednje u ovoj godini, još je jednom svim Hrvatima u domovini i izvan nje zaželio sretne božićne blagdane te sve najbolje u 2026. godini, piše HRT.
- Upravo da još jednom zaželimo svim Hrvatima i Hrvatima, našim sugrađankama i sugrađanima sretne božićne blagdane, sve najbolje u 2026. i u domovini i izvan Hrvatske, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na obilježavanje Božića u Zagrebu, istaknuvši kako je ovogodišnji blagdan bio poseban jer je prvi nakon velikog potresa u kojem su on i dio članova Vlade imali priliku sudjelovati na božićnoj svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali, kao i na ponoćki.
- Drago mi je da smo ovaj Božić, prvi nakon velikog potresa u Zagrebu, imali prigodu biti na božićnoj svetoj misi u katedrali, rekao je.
- Ta činjenica da se katedrala konstrukcijski obnavlja, da su preostali na unutarnjem dijelu restauratorski radovi i niz još detalja uređenja, velika je poruka da je ovo jedan od najvećih projekata postpotresne obnove došao u fazu u kojoj se katedrala može koristiti za bogoslužje, istaknuo je, dodavši da je riječ o dijelu velikog procesa obnove nakon potresa, o čemu će Vlada imati i posebno izvješće.
Govoreći o postpotresnoj obnovi, Plenković je naveo da će ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na sjednici Vlade predstaviti izvješće o toj temi.
Podsjetio je da su prošloga tjedna članovi Vlade boravili na Banovini, a početkom ovog tjedna ponovno u Sisačko-moslavačkoj županiji, povodom pete godišnjice petrinjskog potresa.
- Još jednom smo imali priliku vidjeti kakve su bile posljedice, i materijalne i ljudske. Nažalost, u tom potresu poginulo je sedmero naših sugrađana, rekao je premijer te još jednom izrazio suosjećanje njihovim obiteljima zbog, kako je rekao, tog nemjerljivog gubitka.
Razmjeri ulaganja u obnovu
Istaknuo je i razmjere ulaganja u obnovu, navodeći da je samo na području Banovine do sada uloženo 1,77 milijardi eura.
Prema podacima koje je iznio, do sada je završeno 10 tisuća postupaka obnove, obnovljeno je 9.300 obiteljskih kuća, 392 višestambene zgrade te 450 zamjenskih obiteljskih kuća.
Plan je da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće
- Naš plan, o kojem smo govorili ovih dana, jest da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće, da one budu useljene, a da se cjelokupni proces obnove, završi do 2030. godine, rekao je premijer.
Naglasio je kako je proces obnove iskorišten i za ukupnu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, istaknuvši da ovakva razina ulaganja ranije nije bila prisutna na tom području.
- Mislim da smo, i s prometnim povezivanjem i s ogromnim sredstvima koja su uložena u infrastrukturu, u javne objekte, u kulturnu i sakralnu baštinu, kao i u nove objekte poput Centra znanja i planetarija u sisačkoj Munjari, napravili ogromne iskorake, rekao je.
Značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav
Dodao je kako su značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav, od dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, gimnazija i visokoškolskih ustanova, do zdravstvenog sustava.
Osvrćući se na ukupna postignuća u 2025. godini, Plenković je ocijenio da je riječ o godini novih iskoraka za građane, gospodarstvo i državu, unatoč i dalje neizvjesnim okolnostima.
- Okolnosti u kojima smo radili bile su i dalje neizvjesne, prije svega sigurnosne i ekonomske, no Hrvatska je i dalje bila stabilna, sigurna i ekonomski otporna država koja štiti svoje interese kao odgovorna članica Europske unije i NATO-a i dijeli zajedničke demokratske vrijednosti, rekao je.
Dodao je da su političku stabilnost potvrdili i lokalni izbori održani u svibnju i lipnju ove godine, istaknuvši da su pokazali rezultate politike ravnomjernog regionalnog razvoja.
Naveo je kako je čak 83 posto jedinica lokalne i područne samouprave zadržalo iste političke boje, uz obnovu mandata, iako ne nužno uvijek s istim kandidatima.
Prema njegovim riječima, taj rezultat svjedoči o kontinuiranim ulaganjima u fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju te o dijalogu s općinama, gradovima i županijama, kao i o realizaciji brojnih projekata.
Kao jedan od ključnih pokazatelja naveo je stanje na tržištu rada, istaknuvši da u Hrvatskoj danas radi milijun i 740 tisuća ljudi, što je gotovo 300 tisuća više nego 2016. godine, pri čemu se, kako je rekao, zemlja nalazi na razini zaposlenosti kakva do sada nije zabilježena.
Podsjetio je i na rast plaća, navodeći da je prosječna neto plaća dosegnula 1.470 eura, što je 96 posto više nego na početku prvog mandata Vlade.
Medijalna plaća iznosi 1.281 euro, odnosno 103 posto više nego na početku mandata, dok minimalna bruto plaća od 1. siječnja raste na 1.050 eura, što predstavlja povećanje od 150 posto u odnosu na 2016. godinu.
Govoreći o mirovinama, Plenković je naveo da je prosječna ukupna mirovina, zajedno s godišnjim dodatkom, dosegla 700 eura, uz poboljšanu formulu usklađivanja i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka - što je posebno važno, naglasio je.
Osvrnuo se i na demografske mjere, ocijenivši da su u ovoj godini donesene najizdašnije mjere u povijesti, uz povećanje roditeljskih naknada i unapređenje socijalnih prava.
Posebno je istaknuo uvođenje inkluzivnog dodatka, koji objedinjuje četiri prava u jedno, a trenutno ga koristi oko 200 tisuća ljudi.
‘Posebno nas je obradovao podatak o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana‘
- Posebno nas je obradovao podatak o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana u ovoj godini, kazao je.
- Hrvatsko gospodarstvo raste 19 kvartala zaredom, dodao je.
Cilj je, kako je rekao, premašiti 80 posto prosjeka EU-a i dodatno se približiti najrazvijenijim državama članicama.
Podsjetio je i da sve tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting na razini A, što je, kako je rekao, poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama.
Govoreći o mjerama za ublažavanje inflatornih pritisaka, naveo je da je Vlada do sada donijela devet paketa pomoći ukupne vrijednosti 8,5 milijardi eura.
Prioriteti u idućoj godini
Govoreći o prioritetima u idućoj godini, naveo je tri ključna područja djelovanja: kvalitetu života sugrađana, uređeniju i otporniju državu te snažnije gospodarstvo i međunarodno pozicioniranje Hrvatske.
Najavio je rast invalidskih mirovina za 10 posto od 1. siječnja, ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu za osobe starije od 70 godina te mogućnost rada uz mirovinu dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu 50 posto mirovine.
- Istovremeno se stvaraju preduvjeti za potpuno ukidanje poreza na mirovine tijekom 2026., s ciljem stupanja izmjena na snagu početkom 2027. godine, kazao je.
Dodao je i da se od početka iduće godine uvodi paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja.
Kao jedno od ključnih pitanja istaknuo je priuštivo stanovanje.
Najavio je razmatranje nove demografske mjere u idućoj godini, s ciljem jačanja obitelji i demografske revitalizacije, kao i uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom.
Dodao je da će studenti u 2026. godini moći zaraditi do 12 tisuća eura bez poreza.
Istaknuo da će Vlada nastaviti s izgradnjom novih veteranskih i braniteljskih centara, navodeći da će se postojeća mreža centara dodatno proširiti diljem Hrvatske.
Najavio je da će tijekom 2026. godine biti uspostavljen registar stanovništva, koji će omogućiti preciznije i provedivije planiranje javnih politika.
- Moći ćemo temeljem tih podataka kao Vlada donositi ciljane mjere koje će precizno pomoći onima kojima je potpora najnužnija, rekao je.
Vojni rok
Osvrnuo se i na uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor 2008. godine praktički suspendirao obvezni vojni rok, zbog čega danas velik dio populacije, osim profesionalnih vojnika i onih koji su dragovoljno služili, nema osnovna vojna znanja i vještine.
Istaknuo je kako je temeljno vojno osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca, uz financijsku naknadu od 1.100 eura, prilika da mladi steknu osnovna znanja i vještine važne za krizne situacije, obranu, civilnu zaštitu i nacionalnu sigurnost.
Naglasio je da će politika ravnomjernog regionalnog razvoja ostati jedan od ključnih prioriteta Vlade.
Najavio je nastavak velikih projekata u cestogradnji, s ciljem da sve županije koje nisu na glavnim pravcima autocesta dobiju jednake razvojne šanse kroz sustav brzih cesta. Posebno je istaknuo rješavanje prometnih gužvi na području Splita.
Zakon o osobnoj asistenciji
Premijer Plenković pojasnio je i uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji.
Naglasio je da predložena uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja vezanih za osobnu asistenciju, već da će se ostala pitanja rješavati redovitim zakonodavnim putem, kroz javna savjetovanja, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.
Slijedom predložene uredbe, odluke su sljedeće:
- Djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije.
- Pravo na uslugu osobne asistencije imaju i korisnici pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelji ili članovi obitelji ostvaruju status roditelja njegovatelja, te svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja temeljem drugih propisa, uključujući hrvatske ratne vojne invalide.
- Satnica usluge više nije ograničena, a maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno, rekao je.
Prava i naknade za osobe s invaliditetom
Druga važna tema na sjednici odnosila se na prava i naknade za osobe s invaliditetom.
Plenković je podsjetio da je 2016. godine bilo svega 409 rješenja za osobne asistencije, što je zahtijevalo financiranje od oko 556 tisuća eura, temeljem zakona kojeg je tada donijela Vlada.
Danas, istaknuo je, broj rješenja premašuje 8.000, vrijednih 60 milijuna eura.
Premijer je naglasio da odluka Ustavnog suda, koju Vlada sada provodi, značajno širi prava i povećava broj korisnika.
- Dvije stvari su ključne za budućnost; financijski aspekt, jer će prava koristiti veći broj korisnika, a također i dostupnost osobnih asistenata, kojih će trebati znatno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata dnevno, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je za 2026. za sada predviđeno 1,5 milijardi eura za socijalna prava osoba s invaliditetom, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....