Govoreći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, predsjednik hrvatske Vlade je uoči summita EU izrazio potporu za status kandidata Ukrajini i Moldaviji, ali i upozorio da se ne smije zaboraviti na zemlje u bliskom hrvatskom okruženju, one na Zapadnom Balkanu, a posebno na Bosnu i Hercegovinu.
Premijer Andrej Plenković je govorio u raspravi nazvanoj "Ovo je Europa". To je bila četvrta u nizu rasprava pod tim nazivom u kojoj na poziv predsjednice Europskog parlamenta na plenarnim sjednicama sudjeluju šefovi europskih država ili vlada. Dosad su se zastupnicima Europskog parlamenta obratili estonska premijerka Kaja Kallas, talijanski premijer Mario Draghi i irski premijer Micheál Martin.
Plenković je posebno govorio o odnosima s BiH, s kojom Hrvatska dijeli tisuće kilometara granice i gdje žive Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda. Rekao je kako bi bila povijesna nepravda da se BiH ne dodijeli status kandidata. Napomenuo je da Hrvatska također traži davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, ali i traži da se hitno provedu izborne reforme koje bi osigurale ravnopravan položaj Hrvata u BiH.
Refleksna reakcija
- Ovo su jasni i prijateljski stavovi. Hrvatska će biti prva koja će svim srcem podržati status kandidata za Bosnu i Hercegovinu - istaknuo je Plenković.
Hrvatski je premijer rekao da je ruska agresija na Ukrajinu ugrozila svjetski poredak kakav je dosad postojao.
- Za Hrvatsku, koja je bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićeve politike, potpora Ukrajini bila je refleksna reakcija - rekao je Plenković. Dodao je kako su mnogi elementi kojima je Rusija pokušavala opravdati agresiju na Ukrajinu, od negiranja ukrajinskog identiteta do tobožnje "denacifikacije", slični argumentima koji su korišteni i za agresiju na Hrvatsku.
- Bio sam među prvima u Europskom vijeću koji je podržao ideju o statusu kandidata za Ukrajinu, ne samo zato što sam bio šef delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu, nego i zato što sam prepoznao važnost tog čina. Drago mi je da danas to mišljenje dijele mnogi moji kolege. To je hrabar čin koji Ukrajina zaslužuje - napomenuo je Plenković.
Nema imunih
Potporu za status kandidata Ukrajini, Moldaviji, ali i Gruziji pod određenim uvjetima nazvao je važnom političkom promjenom u Europi.
Govoreći o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, Plenković je istaknuo da nitko nije imun na posljedice, od porasta cijene energenata i prijetnje glađu u svijetu do velike inflacije u zemljama Europske unije.
Plenković je imao i bilateralni sastanak s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. Pri predstavljanju Plenkovića kao govornika Metsola je rekla da je hrvatski premijer "došao u svoju kuću" gdje je kao zastupnik bio aktivan i oko Ukrajine. Hrvatsku je nazvala primjerom uspjeha Europske unije.
Hrvatski je premijer u govoru odao počast i bivšem predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju koji je preminuo.
Govorio je i o jačanju energetske neovisnosti Europske unije, u čemu će Hrvatska imati važnu ulogu s obzirom na planirana ulaganja u povećanje kapaciteta LNG terminala, ali i ulaganja u naftovod i plinovod, koristeći i sredstva Europske unije.
- Hrvatska je već odradila svoj dio posla. Sada nadograđujemo LNG kako bismo osigurali opskrbu ne samo za nas, već i za susjedne države, od BiH i Srbije do Mađarske - naglasio je u govoru pred zastupnicima.
Plenković je govorio i o uspjehu Hrvatske u ispunjavanju uvjeta za ulazak u Schengen i eurozonu. Zahvalio je Europskom parlamentu na potpori koju je dao i za ulazak u eurozonu i za ulazak u Schengen. Europsko vijeće na sutrašnjem će sastanku pozdraviti ispunjenje svih uvjeta Hrvatske za ulazak u europodručje gdje će biti 20. član. Plenković je rekao da se time ispunjava jedan od ključnih ekonomskih, financijskih, ali i političkih prioriteta Hrvatske koje je postavila ulaskom u članstvo u Europskoj uniji.
Pelješki most
Najavio je i otvaranje Pelješkog mosta 26. srpnja, projekta koji je sufinanciran novcem EU i koji ima veliki simbolički značaj za spajanje i Hrvatske i teritorija EU.
Premijer je govorio i o zaključcima Konferencije o budućnosti Europe, koju je u ime Europske komisije vodila potpredsjednica Dubravka Šuica. Rekao je da razumije pozive za promjene u načinu odlučivanja u vanjskoj politici, što je tražio Europski parlament. No, napomenuo je kako se na to drugačije gleda ako gledate iz drugog kuta. Naglasio je kako se u gotovo 99 posto slučajeva u EU postiže konsenzus, ali postoje i slučajevi u kojima je to teže. No, istaknuo je kako to pitanje "traži pažljiv pristup", s obzirom na to da su male zemlje članice zabrinute jer znaju kako se zbrajaju glasovi u Vijeću kada se odlučuje kvalificiranom većinom.
Predsjednik hrvatske Vlade u četvrtak i petak sudjeluje na summitu EU te na sastanku lidera EU sa zemljama Zapadnog Balkana. Očekuje se da će se na tom sastanku Europskog vijeća Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata, a zemljama Zapadnog Balkana ponoviti obećanje za perspektivu članstva u EU. Razgovarat će se i o francuskoj ideji za stvaranje Europske političke zajednice koja bi služila kao forum suradnje između svih europskih država koje to žele, i onih koje su članice EU i onih koje to nisu. Ta zajednica, i prema nacrtu zaključaka pripremljenih za usvajanje na tom summitu, nije zamišljena kao zamjena za proces proširenja EU.
