To su manje-više ljudi koji imaju kontakt s lijevom političkom scenom. Nek‘ se javi netko od njih da glasa za HDZ, ja ću ga učlaniti odmah. Riječi su to premijera Andreja Plenkovića kojima je odgovorio na izjavu jedanaestero profesora ustavnog prava sa sva četiri pravna fakulteta u zemlji kojom upozoravaju na ozbiljne demokratske nedostatke u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama.
Kvalificiranjem ustavnih stručnjaka kao ljevičara premijer je njihovo upozorenje "da je Ustavni sud postojeći zakon ukinuo s 1. listopada ove godine, a nije imenovana radna skupina za izradu novog zakona, da o njemu ne postoji stručna i javna rasprava, da je iznimno kratak rok u kojemu se mora donijeti novi propis, a da proceduru treba posebno poštovati u izradi zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak" obezvrijedio stavljajući ga u kontekst političke borbe u kojoj su profesori zauzeli stranu.
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić nije ostala dužna premijeru. Na društvenim mrežama objavila je podulji odgovor koji prenose i njezine kolege Ana Horvat Vuković, Mato Palić, Robert Podolnjak i Anita Blagojević. Situaciju je izložila u pet ključnih pitanja.
Ozbiljni problemi
Prvo je pitanje tko je potpisao izjavu.
- U RH postoje četiri pravna fakulteta, dakle, četiri katedre za ustavno pravo. One imaju ukupno 12 zaposlenika, dakle, profesorica i profesora te drugih nižih zvanja. Još postoje dva umirovljena profesora te jedan ‘naš‘ član koji je trenutno na funkciji ustavnog suca. Izjavu su sastavili i potpisali SVI koji su prisustvovali našem interkatedarskom sastanku, uključujući i dosadašnjeg predsjednika Hrvatske udruge za ustavno pravo. Logično je da su se izuzeli suci Ustavnog suda RH kojima bi ovaj predmet mogao doći ponovno ‘na stol‘ - navela je Barić.
Drugo se tiče "tajminga" izjave.
Tu objašnjava da se jednom godišnje sazivaju interkatedarski sastanci, da je ove godine 28. ožujka bio zakazan za 12. svibnja. Navodi da se između ta dva datuma pokazalo da "obnašatelji vlasti nemaju nikakvu namjeru poštovanja standarda dobre prakse, dapače, da je čak Odbor za Ustav Hrvatskog sabora 4. svibnja 2023. bez rasprave većinom glasova odbio raspravljati o ovom pitanju koje je evidentno u njegovoj nadležnosti".
Treće je, navela je prof. Barić, "navodna pristranost".
- Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj ZAJEDNIČKOJ izjavi SVIH katedara ustavnog prava. Da postoje ozbiljni problemi, bilo je jasno i kasnih 2000-ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda.
Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke. Usprkos tome mi ni dandanas nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces - navela je prof. Barić.
Proces reforme
Na četvrto pitanje - "u čemu je stvar" - daje odgovore o gotovo 500.000 viška birača u registru, nejednakim izbornim jedinicama, glasovima koji različito vrijede...
Na posljednje pitanje - "što sada konkretno, što je realno" - upozorava da je ostalo jako malo vremena za donošenje zakona te da postoji izlaz ako vladajućima neće biti najvažnije tvrdoglavo tjerati po svom. Izlaz je u tome "da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše sljedeće dvije godine".