PREMIJER O AKTUALNOSTIMA

Plenković govorio o Crnoj Gori i BiH, a dotaknuo se i antiinflacijskih mjera: ‘Podloga se kristalizira...‘

Istaknuo je kako su ministri Ćorić i Ružić ovih dana razgovarali o paketu antiinflacijskih mjera s Obrtničkom komorom i Udrugom poduzetnika

Andrej Plenković

 Antonio Balic/Cropix
Istaknuo je kako su ministri Ćorić i Ružić ovih dana razgovarali o paketu antiinflacijskih mjera s Obrtničkom komorom i Udrugom poduzetnika

U uvodnom govoru na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se, među ostalim, na summit u Tivtu i očekivanja Hrvatske vezano za otvorena pitanja s Crnom Gorom, koje ta zemlja mora riješiti prije ulaska u Europsku uniju.

- Riječ je o obeštećenju logoraša, pronalasku nestalih osoba, njih još 14 se vodi nestalima, procesiranju ratnih zločina, povratu oduzete imovine hrvatskim obiteljima u Crnoj Gori, povratku školskog broda "Jadran", konačnom rješenju graničnog pitanja koje već 20-ak godina stoji bez rješenja te očuvanju spomen-ploče postavljene u Morinju i izmjene naziva bazena u Kotoru. Sva ta očekivanja smo javno komunicirali prigodom boravka u Tivtu, rekao je premijer Plenković, prenosi HRT.

Istaknuo je kako su ministri Ćorić i Ružić ovih dana razgovarali o paketu antiinflacijskih mjera s Obrtničkom komorom i Udrugom poduzetnika. Kaže kako se nastavlja dijalog sa svim sudionicima te predstavnicima sindikata.

- Mislim da se kroz taj dijalog polako kristalizira i podloga za ove mjere i osluškujemo što bi eventualno moglo biti od zajedničkog interesa za eventualne daljnje faze priprema zakonskih i podzakonskih akata kako bismo ostvarili taj cilj, a to je smanjenje inflatornih pritisaka, objasnio je premijer Plenković.

Osim toga, spomenuo je posjet i potpisivanje sporazuma o graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, boravak u Sarajevu, susrete s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto.

- Niz je razgovora koji upućuju na političku volju i želju Hrvatske da se olakša prelazak granice. Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dižemo najviše razine graničnih prijelaza s postojeća dva na u budućnosti pet. Za međunarodni promet i putnika i roba, naveo je, piše HRT.

Vlada uputila Saboru konačan prijedlog Zakona o službenoj statistici

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj statistici, kojim se, između ostalog, regulira proizvodnja statistike kada za to postoji hitna potreba, kao i pristup podacima privatnih imatelja podataka.

Zakonski prijedlog predstavila je glavna ravnateljica Državnog zavoda sa statistiku (DZS) Lidija Brković, istaknuvši kako se njime osigurava provedba europskog statističkog pravnog okvira te razvoj statističkog sustava Republike Hrvatske kao dijela europskog statističkog sustava.

Kada je riječ o predloženim zakonskim izmjenama i dopunama, regulira se proizvodnja rezultata službene statistike u situacijama kada postoji hitna potreba uslijed pojave kriznih situacija, regulira pristup podacima privatnih imatelja podataka, kao i razmjena podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene statistike.

Prema riječima Brković, nositelji službene statistike će moći provoditi statističke aktivnosti koje nisu utvrđene godišnjim provedbenim planom, a kada za proizvodnju rezultata službene statistike postoji hitna potreba koja proizlazi iz kriznih situacija.

Nadalje, po pitanju reguliranja pristupa podacima privatnih imatelja podataka, kazala je Brković, nositelji službene statistike će im imati pravo pristupa bez naknade, u slučaju ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe.

Kada je riječ o razmjeni podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene statistike, DZS i ostali nositelji službene statistike imat će pravo razmjenjivati podatke koji nisu povjerljivi, uz podnošenje pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku, rekla je Brković.

Također, prijedlogom zakona predlaže se propisivanje novčanih kazni za privatne imatelje podataka u slučaju nepoštivanja zakonskih odredbi.

Naposljetku, izvijestila je Brković, utvrđuje se sustav službene statistike RH, tako da bi Hrvatska narodna banka (HNB) bila nositelj službene statistike određen programom statističkih aktivnosti i godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti. (Mario Mrazović/Hina)

Vlada: Hrvatski izvoz robe vojne namjene lani iznosio 168,5 milijuna eura

Lani je hrvatska izvezla 168,5 milijuna eura robe vojne namjene te 14,1 milijun eura nevojnih ubojitih sredstava, dok je uvoz robe vojne namjene iznosio 25,9 milijuna eura, a uvoz nevojnih ubojitih sredstava 12,5 milijuna eura, istaknuto je u četvrtak na sjednici vlade.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je na sjednici vlade godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2025. godinu, koje sadrži informacije o izdanim dozvolama za izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe, prijenos obrambenih proizvoda te pružanje usluga za robu vojne namjene, kao i financijske pokazatelje u realizaciji dozvola.

"U 2025. godini Povjerenstvo za davanje suglasnosti za izvoz i uvoz robe vojne namjene održalo je 36 sjednica i obradilo 1.504 zahtjeva za izdavanje dozvola. Za šest zahtjeva postupak je obustavljen ili su zahtjevi odbijeni ili odbačeni. Povjerenstvo je dalo suglasnost za ukupno 1.498 dozvola. Ukupna realizacija po izdanim dozvolama u 2025. godini iznosila je 168,5 milijuna eura za izvoz robe vojne namjene te 14,1 milijun eura za nevojna ubojita sredstva", istaknuo je Šušnjar.

S druge strane, ukupna realizacija po izdanim dozvolama za uvoz robe vojne namjene iznosila 25,9 milijuna eura, dok je uvoz nevojnih ubojitih sredstava iznosio 12,5 milijuna eura.

U dokumentima Vlade stoji kako godišnje izvješće objedinjuje radnje i obveze nadležnih tijela Republike Hrvatske u protekloj godini s ciljem kontinuiranog uspostavljanja kvalitetnijeg sustava kontrole izvoza, uvoza i prijenosa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe.

Povjerenstvo je, dakle, dalo suglasnost za izdavanje ukupno 1.498 dozvola, od čega 1.259 pojedinačnih dozvola za izvoz, uvoz ili prijenos, 50 globalnih dozvola i 183 dozvola za privremeni izvoz, uvoz ili prijenos te šest dozvola za pružanje usluga.

U spomenuti iznos realizacije po izdanim dozvolama za izvoz, odnosno prijenos robe vojne namjene u 2025. godini uključena je realizacija po izdanim dozvolama u 2024. godini u iznosu od 50,7 milijuna eura.

Također, u ukupnoj realizaciji po izdanim dozvolama za izvoz ili prijenos nevojnih ubojnih sredstava u 2025. godini od 14,1 milijun eura uključena je realizacija po izdanim dozvolama u 2024. godini u iznosu od tri milijuna eura.

Nadalje, vezano uz ukupnu realizaciju po izdanim dozvolama za uvoz ili prijenos robe vojne namjene u 2025. godini u spomenutom iznosu od 25,9 milijuna eura uključena je i realizacija po izdanim dozvolama u 2024. godini u iznosu od 8,4 milijuna eura.

Ukupna realizacija po izdanim dozvolama za uvoz, odnosno prijenos nevojnih ubojnih sredstava u 2025. godini iznosi 12,5 milijuna eura, u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama u 2024. godini u iznosu od 6,8 milijuna eura. (Davor Verković/Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. lipanj 2026 13:36