Prema Mikleniću, odgovor je kratak i jasan.
“Vlast je ostala u ‘starim’ rukama”, poručujući javnosti, “umjesto zgražanja nad koaliranjem HDZ-a i HNS-a, ili umjesto žaljenja što nije još jednom došlo do izvanrednih parlamentarnih izbora, bolje se pomiriti sa stabilnošću koja će omogućiti da se učine barem neki mali koraci. Pravi, očekivani i nužni zaokret ionako će biti moguć tek kada se radikalno promijeni izborno zakonodavstvo i dogodi demokracija u strankama”, piše Miklenić, kako stoji u najavi novog broja Glasa Koncila.
Miklenićev stav može se protumačiti i kao službeno stajalište Kaptola, a dio naših sugovornika koji poznaju prilike i odnose unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj i njene odnose s politikom uvjeren je kako Miklenićevo pozivanje na promjenu izbornog zakonodavstva i uvođenje demokratičnosti u političkim strankama ide u smjeru uvođenja još jačeg instituta preferencijalnog glasa na izborima, za što se zalaže udruga Željke Markić, ali je i na tragu poziva Davora Ive Stiera kako bi se u HDZ-u novo vodstvo trebalo birati po principu “jedan član jedan glas”.
Slučaj Košić
Iz razgovora s našim sugovornicima stječe se dojam da Crkva Stierov otklon od Andreja Plenkovića gleda blagonaklono, no ipak ne u tolikoj mjeri da HDZ-u očita bukvicu zbog suradnje s HNS-om.
Kako ističu naši sugovornici, biskup sisački Vlado Košić izniman je slučaj i njegovo pismo samo je njegov osobni komentar.
- Davor Ivo Stier postupio je moralno, odlučno i principijelno. Ponio se kao pravi pater familias, u skladu sa svojim odgojem. No HDZ-u se ne može uzeti za zlo koalicija s HNS-om. Potrebna je stabilnost. Na kraju krajeva, u HNS-u više nema Vesne Pusić i njoj sličnih. To bi ipak bilo preteško za progutati - kažu nam naši sugovornici.
Crkva u Hrvatskoj svakako prati događanja na nacionalnoj političkoj pozornici, no još nije javno zauzela službeni stav o pitanjima novih odnosa na nacionalnoj razini.
Službeno nitko ništa ne želi komentirati, po principu “caru carevo, Bogu Božje”, no ipak se na najvišim instancama priča oko udaljavanja Stiera od Plenkovića komentira na sljedeći način.
Dio crkvenjaka uvjeren je kako je Stier dao ostavku na mjesto ministra isključivo zbog suradnje s HNS-om.
- On je principijelan čovjek i nije mogao ići u suradnju sa strankom koja je tražila opoziv ministra Zdravka Marića, zbog čega je propala suradnja s Mostom - kaže dio naših sugovornika.
Drugi pak imaju sljedeću teoriju.
- Tvrda desna struja HDZ-a vrije već neko vrijeme i vrlo je lako moguće da je Stier poslan da umiri to krilo stranke koje je, očito je, nezadovoljno - kažu drugi.
Uvjereni su i jedni i drugi kako je vrlo teško očekivati da će Stier postati novi šef HDZ-a, s obzirom na to da on nije, kako navode naši sugovornici, poput nekih HDZ-ovaca u Dalmaciji i Lici koji će hodati od biskupa do biskupa i tražiti potporu.
- Stier je već pokazao u javnosti kako mu je vjera bitna. Sudjelovao je na TradFestu koji su organizirale laičke udruge, sudjelovao je u Hodu za život. On neće kao neki prijeći preko vjere kako bi se dodvorili lijevoj ili liberalnoj političkoj sceni. Izađe li Stier iz HDZ-a, jedina veza te stranke s demokršćanstvom bit će “vitez Reiner” - kažu poluironično naši sugovornici.
Čestitka
A upravo te laičke udruge na sva usta hvale Stierov potez. Tako njegov prijatelj Vice Batarelo na svojoj Facebook stranici čestita Stieru na ostavci.
“Uveo si principijelnost i vrednote u politici te si sjajno branio najosnovnija ljudska prava za nerođene. Tiha Hrvatska cijeni patriotizam, tradiciju i vrednote. Politika bez vrednota prazna je ljuska i pjena koja se brzo ispuše. Nadam se da ćeš uspjeti stvoriti konzervativnu/demokršćansku frakciju u svojoj stranci. Novi vjetrovi u hrvatskoj politici”, piše Batarelo.
S njim se slaže i Željka Markić koja je nedavno vrlo jasno poručila kako je Plenković s Vrdoljakom prevario birače, koji su zbog koalicije HDZ-a i HNS-a ostali prikraćeni za demokratsko pravo da imaju svoje predstavnike u Saboru.
- Laičke udruge danas imaju snagu predstavljati dio Crkve. Biskupi se s tim mogu i ne moraju slagati, iako je jasno da HDZ mnogo više koristi Crkvu za svoje potrebe nego što je to obrnuta situacija. Crkva se prema HDZ-u ponaša kao prema ‘izgubljenom sinu’ iz evanđeoske prispodobe. Što god radio i kakav god bio, HDZ je ipak bliže Crkvi. I to je možda razlog što u Crkvi općenito, osim biskupa Košića, nije bilo prevelike konsternacije zbog nove koalicije - kažu naši sugovornici.
Novi miljenik
Ono što je također jasno jest da veliki dio svećenika podupire rad Zlatka Hasanbegovića, iako većina njih smatra kako je trebao ostati oporba unutar HDZ-a.
Jedan od onih koji je Hasanbegoviću dao potporu je i pater Ike Mandarić, zagrebački isusovac iz Palmotićeve, omiljen među mladima.
“Čini se da bi g. Hasanbegović svim kršćanskim političarima mogao održati predavanje o kršćanskoj etici u politici. Kritizira žestoko, ali nikad ispod pojasa. Ništa ne ostavi nedorečeno, ali uvijek dostojanstveno. Nikada se ne spušta na sarkazme, cinizme, tračeve i klevete i sitne strasti, a opet, nikome ne ostane dužan i svi ga se boje. Njegova riječ jednostavno i razgovijetno reže i razdjeljuje laž od istine. Slagali se ili ne slagali s njim, mora mu se ovo priznati. Eto, tako treba”, piše Mandarić na svojoj Facebook stranici.
Crkva svakako prati situaciju, a prema našim sugovornicima, prvi testovi bit će u rujnu i listopadu. Napominju kako u svakoj političkoj stranci u Hrvatskoj vrije, kako nezadovoljnika ima mnogo, dok nad cijelim gospodarstvom postoji problem Agrokora.
- Ako i uzmemo opciju da nije bitan svjetonazor, kao što je to poručio gospodin Kalmeta, onda bi bitno trebalo biti gospodarstvo. A čini nam se da tu baš i nema velikih stručnjaka u HDZ-u - kažu naši sugovornici.