U riječku luku u utorak je ujutro stigao LNG Croatia, prvi hrvatski FSRU brod, odnosno plutajući terminal kojim će postati zaokružen projekt LNG terminala u Omišlju na otoku Krku.
Brod je iz Kine, iz Šangaja, krenuo 10. listopada nakon što su u tamošnjem brodogradilištu Huarun Dadong Dockyard završeni radovi na prenamjeni. Naime, LNG Croatia je modificirani nekadašnji LNG tanker Golar Viking, sagrađen 2005. godine i skladišnog kapaciteta od 140.205 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina. LNG Hrvatska kupila ga je putem postupka javne nabave za 159,6 milijuna eura u što je uključena i cijena konverzije.
Na FSRU brodu, kojim je zaokružen projekt LNG terminala u Omišlju, smješteni su tankovi za skladištenje ukapljenog prirodnog plina i postrojenje za njegovo uplinjavanje. Kapacitet LNG-ja Croatia je 2,6 milijardi kubika godišnje, a ukupna vrijednost projekta cijelog LNG terminala je 233 milijuna eura, od čega na sredstva povučena iz fondova EU otpada 101 milijun eura.
Kako nam je rekao Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska, brod će na sidru u riječkoj luci provesti između 22 i 24 sata nakon čega ide u brodogradilište Viktor Lenac gdje će biti otprilike četiri tjedna.
- U Lencu će se provesti dodatna ispitivanja koja nije bilo moguće napraviti u Kini zbog situacije s covidom-19. Nakon toga brod ide u probni rad te će pokupiti minimalni teret. Potom 1. siječnja 2021. kreće u komercijalni rad - kazao nam je direktor LNG-ja Hrvatska.
Na brodu je trenutačno 28 članova posade, među kojima su, prema Krhenovim riječima, svi časnici hrvatski državljani. Kada nakon Nove godine krene s komercijalnim radom, na LNG-ju Croatia bit će zaposlena isključivo hrvatska posada, oko 60 ljudi u časničkim i nižim pomorskim zvanjima, koji će se u dvije ekipe izmjenjivati u pravilnim vremenskim intervalima kao što je uobičajena praksa na FSRU brodovima.
LNG Croatia je sastavni dio LNG terminala koji u Omišlju ima kopneni dio s pristaništem i cijevima koje ga povezuju s plinskom mrežom i ostalom pratećom opremom terminala. Kombinacija broda i kopnenog dijela, prema studiji utjecaja na okoliš LNG terminala na Krku, trebala bi smanjiti vizualni utjecaj na okoliš. Što se tiče infrastrukture na kopnu, završena je gradnja pristaništa i armiranobetonskih naglavnica, montirane su istakačke ruke i rampa za pristup brodu, a završena je i gradnja spojnog plinovoda od 4,2 kilometra, vodovoda te spremnika protupožarne vode. Također, dosad je sagrađeno gotovo 90 posto od ukupno 16,7 kilometara plinovoda.
Glavninu kapaciteta LNG terminala zakupile su tvrtke MFGK Croatia, PowerGlobe Qatar te MET Croatia Energy Trade, uz zakup HEP-a i Ine od oko pola milijarde kubičnih metara kapaciteta.