ZAGREB - Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, što ga je prošli tjedan donijelo Nacionalno vijeće za znanost (NVZ), izazvao je pravu pobunu znanstvenika koji se bave društvenim i humanističkim znanostima. Filozofski i Fakultet političkih znanosti sazvali su hitne sjednice fakultetskih vijeća, a jučer se oglasio i Nezavisni sindikat znanosti koji ističe kako je riječ o skandaloznom pravilniku , “čijim bi objavljivanjem trebao započeti još jedan udar na funkcioniranje znanstvenog sustava”.
Povod za bunt
Promjenama će, ocjenjuje sindikat, osobito biti pogođeni asistenti jer će još teže ulaziti u znanstvena zvanja, a najradikalnije promjene napravljene su u društvenim znanostima, gdje će znanstvenici svoje radove morati objavljivati u inozemstvu “po svaku cijenu, pa čak i onda kada njihov predmet istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima ili je od interesa na sporadičnim mjestima”.
Predsjednica NVZ-a Maja Vehovec ističe da asistenti, upravo obrnuto, žele podizanje kriterija jer su na svojim doktorskim studijima znanjem i vještinama upućeni na međunarodnu konkurentnost.
Nitko ne zna za Hrvate
Postroženi kriteriji usmjeravaju društvenjake i humaniste da svoje radove objavljuju u međunarodnim znanstvenim publikacijama. To dosad nije bio slučaj jer se prilikom vrednovanja postignuća za napredovanje članak na hrvatskom objavljen u domaćem časopisu bodovao jednako kao i rad objavljen u najboljem inozemnom. Stoga je i međunarodna prepoznatljivost hrvatskih društvenjaka i humanista, kako je to pokazala studija dr. Maje Jokić i njezinih suradnika, gotovo zanemariva.
ISTAKNUTI HRVATSKI ZNANSTVENICI KOMENTIRAJU NOVI PRAVILNIK
Dr. Josip Burušić, Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’: 'Korak prema gore koji treba učiniti'
Nacionalno vijeće za znanost donošenjem novog pravilnika učinilo je korak naprijed u podizanju naše znanstvene produktivnosti na nešto višu razinu. Jasno je da se novim pravilnikom dala prednost postupnoj evoluciji u povećanju razine kvalitete nad svojevrsnom revolucijom, kako se zagovaralo ili argumentiralo unutar nekih krugova. Ovim pravilnikom postavljena je i ljestvica koja će u svim budućim razmatranjima kriterija biti samo podizana prema gore. Svi znanstvenici postaju toga sve više svjesni i ovaj pravilnik će to, vjerujem, provesti u praksi. Područje društvenih znanosti doživjelo je nekoliko napredaka, a najveći vidim u uzimanju u obzir IF časopisa u kojem znanstvenici objavljuju radove. Značajan je napredak učinjen i u kategoriziranju kvalitete knjiga i poglavlja u knjizi, što je vrlo zastupljen vid radova u društvenim znanostima. Tu će se također unijeti više objektivnosti. Novim kriterijima minimalni zahtjevi u društvenim znanostima postaju veći nego u nekim drugim znanstvenim području, recimo biomedicini i zdravstvu. Stoga je očekivati da će cijelo područje društvenih znanosti biti bolje.
Dr. Sonja Radas, Ekonomski institut u Zagrebu: 'Dobar signal za mlade u znanosti'
Po mom mišljenju, novi pravilnik pokazuje vrlo pozitivan pomak od zahtijevanja kvantitete prema poticanju kvalitete. Izrada kvalitetnog članka za međunarodni časopis odnosi dosta vremena, što zbog same izrade koja je tematski i metodološki zahtjevnija, što zbog vremena koje je potrebno uložiti u prepravljanje članka po višekratnim uputama recenzenata (u jakim časopisima to zna biti dosta zahtjevno).
Za isto to vrijeme moguće je napraviti nekoliko članaka za domaće časopise ili zbornike radova koji su bili klasificirani kao a1 po starom pravilniku.
Mislim da je jako važno za međunarodnu konkurentnost naše znanstvene zajednice poslati signal da treba težiti kvaliteti.
Mislim da za ekonomiju zahtjevi novog pravilnika nisu previsoki i da ih naši znanstvenici mogu ostvariti. Očekujem da će pogotovo mlađim kolegama biti lako zadovoljiti ove kriterije (npr. mojim mladim kolegama na Ekonomskom institutu Zagreb nije više strano objavljivanje u WOS-u) pa će kriterije vjerojatno trebati u nekoj budućnosti revidirati u smislu još jačeg poticanja publiciranja u svjetskim časopisima.
Dr. Inga Tomić Koludrović, Sveučilište u Zadru: 'Više štete nego koristi!'
Moram najprije reći da sam znanstvenica koja bih svaki svoj dosadašnji izbor u zvanje zadovoljila i po uvjetima najnovijeg Isto tako, u svakoj sam se prilici zalagala za poštivanje visokih kriterija znanstvenosti u području društvenih znanosti, u kojem djelujem. S obzirom na to, mislim da imam pravo reći da je riječ o kriterijima koji će vrlo štetno djelovati na kvalitetu, pa i samu opstojnost društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj i ispunjavanje njihove svrhe u društvu. Kriteriji koji mogu biti adekvatni za prirodne i tehničke znanosti jednostavno se ne bi smjele analogijom primijeniti na područje društvenih i humanističkih znanosti, u kojima su isto tako važne i knjige i teorijski tekstovi, a ne samo kvantificirane evaluacije rezultata znanstvenih istraživanja. Kao što se svojedobno dogodilo u Španjolskoj, novi Pravilnik usmjerit će društvene i humanističke znanstvenike da se ne bave problemima koji su važni za hrvatsko društvo i kulturu, nego da odabiru za teme članaka samo ono što eventualno mogu plasirati u rangirane časopise. Španjolska je od 1989. uvelike povećala broj članaka u bazama podataka, ali kritičari kažu da je španjolski nestao kao jezik znanosti, a društvene znanosti su dekapacitirane za bavljenje stvarnim problemima društva. A što reći o tome da je ugledni njemački izdavač Suhrkamp prema predloženoj kategorizaciji svrstan u „C“ kategoriju? To je jednostavno karikaturalno!
Dr. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u Frankfurtu: 'Za izbor u zvanje najviši kriteriji '
Neophodno je povisiti kriterije u evaluaciji hrvatskih znanstvenika, i to na temelju međunarodno prihvatljivih znanstvenih kriterija. Pritom ne bi smjelo biti izostavljeno nijedno znanstveno područje.
Naravno, važno je uvažavati specifičnosti pojedinih znanstvenih područja jer se, primjerice, prirodne znanosti razlikuju od društvenih.
No, svaka evaluacija treba biti rigorozna i od znanstvenika iziskivati najviše kriterije za izbor u više zvanje.
Inače, pozdravljam svaku promjenu u hrvatskom znanstvenom sustavu koja će uvesti kvalitativne, a ne kvantitativne kriterije prilikom napredovanja u viša zvanja.
Također, kvalitativne kriterije treba uvažavati i kod raspodjele novca za znanstvene projekte.
To je važno jer u suprotnom hrvatska znanost nema šanse u natjecanju za projekte EU za koje vlada velika kompeticija. Hrvatska ima mali postotatak briljantnih i međunarodno prepoznatljivih znanstvenika i njih treba poticati jer su oni naša legitimacija u EU.
To vrijedi za prirodne, ali i za društvene i humanističke znanosti.
Dr. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu: 'Kvaliteta je važnija od brojnosti'
Predložene izmjene nacionalnih kriterija za napredovanje u znanstvenim zvanjima uglavnom su pozitivan pomak i nadam se da će uskoro biti usvojene. Uvođenjem kvalitativnih kriterija pokušava se, barem donekle, popraviti naša dugogodišnja praksa isključivo brojanja radova, a bez ikakva obzira na njihovu kvalitetu. To je kao da s jednakom težinom uspoređujete nogometne golove u trećoj ligi i na svjetskom prvenstvu. No, treba napomenuti da smo mi jedna od rijetkih zemalja, ako ne i jedina, koja kriterije i uvjete za napredovanje znanstvenika propisuje na nacionalnoj razini. U zemljama s razvijenijim znanstvenim politikama od naše praksa je da se kriteriji napredovanja prepuste matičnim institucijama, ali zato pogrešna politika upravljanja ljudskim resursima također donosi veliku odgovornost takvim institucijama, čije financiranje umnogome ovisi o tome jesu li postigle neke rezultate ili ne. Kad i kod nas zaživi takav sustav upravljanja i kad se napokon jasno definiraju ovlasti i odgovornosti u vertikali znanstvenog sustava, očekujem da nam nacionalni uvjeti više neće biti potrebni.