“Novonastala aritmijska tegoba (nenormalni srčani ritam) povezana s mračenjem pred očima, nestabilnošću pri stajanju ili hodu te nedostatkom zraka. Arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) koja se ne može regulirati primjerenom primjenom lijekova u okviru kompetencija liječnika obiteljske medicine, osobito ako postoje i drugi simptomi poput okcipitalne glavobolje, nevoljkosti, brzog lupanja srca. Gušenje i problem s disanjem kod alergijskih angioedema. Jako iskašljavanje krvi. Akutno zatajenje bubrega”...
Manji je to dio tzv. okvirnih smjernica za prioritetne liste čekanja koje je Hrvatski liječnički zbor sačinio kao “draft” prije mjesec dana i uputio Ministarstvu zdravstva na doradu, a trebale bi osigurati mjesto pacijentima na tzv. prioritetnim listama, odnosno da preglede i dijagnostiku mogu obaviti tijekom najdulje mjesec dana, a zapravo se radi o hitnim stanjima.
Pobunile su se dvije liječničke udruge, i to ona bolničkih (HUBOL) i obiteljskih liječnika (KOHOM) i tvrde da su “okvirne smjernice” izašle iz “okvira” jer veći broj pacijenata o kojima se govori kao o prioritetnima zapravo to nisu. Oni su naprosto hitni pacijenti koje će primiti svaki hitni bolnički prijem jer su životno ugroženi odmah i sad pa im je potrebna i takva pomoć, a ne ona koja će stići možda za mjesec dana. Ostali su, naglašavaju, i dosad uvijek kad postoje sumnje na neku tešku bolest bili pregledavani “preko reda” jer kvržica na dojci ne trpi standardne liste čekanja.
- Smjernice nisu pisane za liječnike, s obzirom na to da se u njima koristi niz paušalnih, neobjektivnih, nepreciznih i neprofesionalnih izraza poput brzo lupanje srca, dramatično pogoršanje, velika količina krvi, značajno ozljeđivanje - kaže tajnik HUBOL-a dr. Ivan Vukoja.
Nije bilo priprema
Prioritetne liste smislio je ministar zdravstva Milan Kujundžić i krajem lipnja ne bi li skratio čekanje teškim pacijentima i uputio ideju obiteljskim i bolničkim liječnicima kao pilot-projekt, za koji tvrdi da “odlično funkcionira pa će već u rujnu biti primijenjen u svim hrvatskim bolnicama, a ne samo u Klaićevoj, KBC-u Zagreb, KB-u Merkur i KB-u Dubrava”, premda u tom trenutku nije napravljena baš nikakva priprema. Rečeno je tada da liječnici u PZZ-u i u bolnicama imaju upute kako postupati i koja su to stanja zbog kojih će tražiti da se pacijenta stavi na prioritetnu listu. No, liječnici su tvrdili da “nisu ništa dobili pismeno” i da zapravo ne znaju što su to prioritetne liste, odnosno tko su prioritetni pacijenti. Da su liječnici bili u pravu, potvrđuju okvirne smjernice HLZ-a koje su liječnicima iz HZZO-a upućene tek 10. kolovoza, o čemu postoji pisani trag, i to u “draftu” i nedorađene.
Dakako, sada kad postoji nešto “crno na bijelom” pokazuje se da cijeli projekt ipak nije dobro osmišljen jer upotrebljive smjernice i dalje ne postoje. U većem dijelu “drafta” uglavnom se govori o vrlo hitnim pacijentima koji bez prioritetnih lista završe na hitnim bolničkim prijemima. Liječnici također kažu kako su i dosad dio stanja koja opisuju okvirne smjernice odmah upućivali specijalistima u bolnice i s njima dogovarali pregled za svoje pacijente pa ne vide što se promijenilo. No, ministar pak kaže kako se “zahvaljujući prioritetnim listama dnevno rješava problem od 30 do 50 pacijenata”.
Pravni problemi
U HUBOL-u i KOHOM-u pak tvrde da će ove okvirne smjernice donijeti niz problema obiteljskim liječnicima koji gotovo svakog pacijenta mogu proglasiti prioritetnim, a kojeg treba primjerice poslati “mjerodavnom” kardiologu. Koji su to nemjerodavni kardiolozi, to zapravo nigdje ne piše.
Liječnici ističu da smjernice neće donijeti očekivani boljitak u sustavu, nego će samo dodatno opteretiti i obiteljske i bolničke liječnike. Sve to je razlog što su te udruge pokrenule pravnu procjenu smjernica, nakon čega će pozvati svoje članove na njihovo nepoštivanje kako bi se, kažu, zaštitili od medicinski i stručno neutemeljenih i pravno opasnih konstrukcija!
- Više od 40 stručnih društava HLZ-a napravilo je smjernice uz opasku da ih treba doraditi - kaže predsjednik HLZ-a Željko Krznarić. Dodaje kako se nada da će se dio problema riješiti na sastanku Stručnog savjeta HLZ-a na koji će biti pozvani i predstavnici HUBOL-a te KOHOM-a kako bi se našlo rješenje koje će zadovoljavati liječnike i biti korisno pacijentima.
Hitni slučajevi koji bi po novom išli na prioritetne liste
- Nestabilna angina pektoris zbog velike vjerojatnosti za srčani udar
- Problemi sa srčanim ritmom uz gubljenje svijesti, nestabilnost u hodu ili stajanju, nedostatak zraka...
- Akutno zatajivanje rada srca
- Nejasni gubitak svijesti
- Patološki nalaz ergometrije
- Sumnja u perikarditis ili miokarditis
- Hemoptiza ili iskašljavanje puno krvi (sumnja na karcinom, plućnu emboliju)
- Akutno zatajenje rada bubrega
- Kriza zbog tireotoksične krize kod hipertireoze (bolest štitnjače)
- Angioedem, stridor, piskanje u plućima, izazvani alergijama