Liječnici koji namjeravaju ubuduće raditi nakon bolničkog posla u privatnim ordinacijama morali bi, ako žele dopusnicu za takav rad, odraditi dvostruko više od onog što im je obveza u bolnici, 20 posto više od svojih kolega iste specijalnosti, a lista čekanja na njihovu odjelu ne bi smjela biti dulja od 30 dana!
Barem tako stoji u nacrtu promjene Pravilnika za davanje odobrenja za rad iz djelatnosti poslodavca Ministarstva zdravlja o kojem bi se uskoro trebala očitovati struka i Hrvatska liječnička komora, što bi bila već druga promjena u ovoj godini.
U Ministarstvu zdravlja kažu kako se radi samo o prijedlogu. No, prema svemu sudeći, blagoslov struke neće dobiti s obzirom na to da je prijedlog toliko restriktivan da bi dopusnica bilo bitno manje nego što ih ima trenutačno, a sigurno bi se povećao rad liječnika u fušu bez odobrenja. Liječnici se pitaju trebaju li na poslu crknuti radeći kao na traci da bi dobili dopusnicu za rad za koji više ne bi imali ni snage ni volje.
Naime, navodno trenutačno ima oko 1200 bolničkih liječnika službeno i još barem toliko bez dopusnice ministra koji rade u privatnim klinikama i ambulantama u Hrvatskoj nakon što završe posao u bolnici gdje su stalno zaposleni. Razlog za “ilegalu” je česta promjena pravilnika koji reguliraju takav rad.
- Prijedlog je loš jer ne predviđa nikakve razlike i sve trpa u isti koš. Kako će netko tko radi specifične operacije imati ‘prebačaj’ od 20 posto u odnosu na kolege koji takve zahvate uopće ne rade? Osim toga, ni jedan pravilnik ne varolizira organizaciju rada koju mora obaviti svaki pročelnik odjela, znanstveni rad, rad sa studentima... - kaže prof.dr. Davor Mijatović, pročelnik Zavoda za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju KBC-a Zagreb.
Dodaje da nije riješeno niti to tko bi potpisivao dopusnicu liječnicima koji rade u bolnici, ali i na fakultet.
- Suglasan sam samo s odredbom da privatno može raditi trećina liječnika jer je dobro da mlađi liječnici steknu iskustvo u bolnicama i da imaju vremena za učenje - kaže Mijatović.
Akademik Davor Miličić, dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta, tvrdi da je rad liječnika izvan radnog vremena kod nas godinama potpuno krivo i loše reguliran. Dodaje kako bi liječnicima trebalo dopustiti da rade nakon radnog vremena, i to u bolnicama u kojima su inače zaposleni jer bi tako taj rad bio transparentniji, lakše bi se mogao kontrolirati i liječnici ne bi bili konkurencija vlastitim ustanovama. Miličić ističe da u svim zemljama EU postoji takva mogućnost rada.
- Sve je transparentno i sve ide preko računa, a liječnik zaradu dijeli s bolnicom koja tako ima i dodatne prihode, ali i smanjuje liste čekanja jer se oni koji mogu platiti ili imaju privatna osiguranja liječe kod odabranog liječnika. Bitno je samo da u svom bolničkom radu odrade korektno - kaže Miličić.
Ravnatelj najveće hrvatske bolnice KBC-a Zagreb doc.dr. Zlatko Giljević također smatra da bi najbolje rješenje bilo omogućiti liječnicima privatni rad u bolnicama u kojima inače rade. Podsjeća na vrijeme od prije desetak godina kad je ta mogućnost kratko postojala. Giljević kaže da je to bio najtransparentniji dodatni rad liječnika, a isplatilo se i bolnici. No, onda je sve naprasno prekinuto. Najgore je što svi ti pravilnici što su restriktivniji unose veću nesigurnost i povećavaju sivu ekonomiju - kaže Giljević.
Uvjeti iz važećeg pravilnika
- u prošloj godini učinak 20 posto veći u odnosu na liječnike u odjelu u kojem radi
- 115 posto veći učinak nego što je bio njegov učinak u godini ranije
- da je svojim radom unaprijedio ugled ustanove
- dozvolu za rad potpisuje ravnatelj bolnice i ministar
Uvjeti iz prijedloga novog pravilnika
- svaki mjesec u svojoj ustanovi mora odrediti dvostruko veći učinak odnosno zaraditi dvije bruto plaće
- mjesečno mora odraditi 20 posto više nego što je prosjek liječnika iz njegove djelatnosti
- privatno može raditi samo trećina liječnika odjela
- dozvolu potpisuje ravnatelj bolnice