Lista za Rijeku reagirala je na priopćenje ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kojim se, kako tvrde iz te političke stranke, pokušalo umanjiti i relativizirati stanje Rimskog luka u Rijeci nakon nedavnih radova.
Naime, nedavno su se društvenim mrežama proširile fotografije restauriranog luka, s tvrdnjama da je u obnovi korišten beton, odnosno cement, što je nagrdilo tu antičku konstrukciju u riječkom starom gradu.
"Sa žaljenjem sam pratila tekstove i reakcije u medijima, od kojih se ili nije ni pitalo, ili se nije pričekao odgovor s obrazloženjem stručnjaka, te se tako podržalo širenje neistinitih informacija i interpretacija. Naime, na obnovi Rimskog luka radio je Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Rijeka, a radovi su izvršeni u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke uz primjenu tehnologije i materijala koji su nužni kako bi se sačuvala spomenička svojstva, a spomenik učinilo sigurnim i otpornim na negativne utjecaje atmosferilija ili potresa", istaknula je ministrica Obuljen Koržinek u priopćenju zbog kojeg je prozivaju iz Liste za Rijeku.
Konzervatori napominju da Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Riječ je, kako navode, o ostacima masivnog kamenog zidanog luka smještenog između dvije zgrade, čiji je raspon 4,3 metra, a pete luka nalaze se na visini od četiri metra. Istočna peta izlazi iz zida oko 65 centimetara, dok je zapadna peta luka "utisnuta" u ravninu pročelja zgrade Jadroagenta. Luk je sastavljen od devet blokova u donjem redu i šest blokova u gornjem redu, čija je debljina oko 100 centimetra.
"Protok vremena, djelovanje atmosferilija, kao i ljudska aktivnost nepovoljno su djelovali na luk, što je za posljedicu imalo ozbiljnu konstruktivnu nestabilnost. Kameni elementi luka su izrazito erodirali, zbog čega je kontakt između njih i prijenos opterećenja na donje dijelove bio iznimno loš, do mjere koja predstavlja veliku opasnosti za prolaznike. Površinska zaprljanja, cement u sljubnicama i na kapi luka, doprinosila su lošem stanju spomenika", istaknuli su u priopćenju, navodeći da se zbog takvog stanja i išlo u obnovu.
Napominju da prilikom obnove Rimskog luka u Rijeci nije korišten beton, odnosno cement, te da je stara betonska kapa zamijenjena kapom od vapnene žbuke koja je "kompatibilna s kamenom građom, a u cilju sprječavanja ulaza kiše u strukturu luka i sakrivanja ugrađene metalne konstrukcije".
Palača šećera, najljepša poslovna barokna palača u Hrvatskoj sada postaje Muzej grada
"Izvedena kapa je dimenzijama i izgledom istovjetna prijašnjoj te je u potpunosti u skladu s praksama prezentacije sličnih povijesnih arhitektonskih objekata. Završna prezentacija ‘žbukane kape‘ tonski je usklađena sa svjetlosivom bojom završnog reda izvornih kamenih dijelova luka.
Opisanim postupkom slijedilo se ključna konzervatorska načela obnove kulturnih dobara - potpuno su očuvane sve izvorne strukture i autentičnost Rimskog luka, a neophodno i po potrebi reverzibilno, konstruktivno ojačanje metalnim sidrima u potpunosti je prihvatljivo za zahvate na sličnim vrstama spomenika te je dimenzionirano u odnosu na iznimno loše stanje očuvanosti.
Uklonjeni su svi neadekvatni materijali (cementne žbuke) i zamijenjeni odgovarajućima koji se standardno koriste u obnovi povijesnih građevina (vapnena žbuka, metal), a restauratorski postupak izveden je po pravilima struke. Nositelj programa obnove bio je Hrvatski restauratorski zavod, a konzervatorski nadzor provodio je nadležni Područni konzervatorski ured Rijeka", priopćili su iz Ministarstva kulture.
Iz Liste za Rijeku tvrde da je, umjesto preuzimanja odgovornosti, Ministarstvo odlučilo napasti građane i medije koji su upozorili na problem, navodeći da se radi o "neprovjerenim i netočnim informacijama".
"Rimski luk, jedan od ključnih arheoloških ostataka antičke Tarsatike, nakon zahvata izgleda lošije nego ikad. Žbukana kapa, vidljivi tragovi intervencija i neadekvatna rješenja koja nisu usklađena s povijesnim materijalom - to je, nažalost, realno stanje, bez obzira na to koliko ih ministrica pokušava uljepšati", kažu u Listi za Rijeku.
Poručuju da, ako je ovo "optimalno rješenje" i "primjena načela struke", onda je budućnost hrvatske kulturne baštine ozbiljno ugrožena. U priopćenju traže neovisnu stručnu reviziju svih izvedenih radova na Rimskom luku, objavu kompletne projektne i nadzorne dokumentacije, utvrđivanje odgovornosti u Konzervatorskom uredu Rijeka i Hrvatskom restauratorskom zavodu te očitovanje Grada Rijeke "koji je godinama šutio i prešutno odobravao ovakvo stanje".
Građanima se mora omogućiti da znaju tko je što potpisao, tko je nadzirao radove i tko je dopustio da Rimski luk bude, kako izgleda, doslovno "prežbukan", poručili su iz Liste za Rijeku dodajući da, kao baština od iznimne vrijednosti, Rimski luk zaslužuje najvišu razinu zaštite, poštovanja i stručnosti.
"Umjesto toga, dobio je zahvat koji je izazvao šok, sram i opravdanu pobunu građana i ljubitelja kulturne baštine", istaknuli su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....