STIŽU IZBORI

Počela su predizborna obećanja: Dječji doplatak bi trebalo udvostručiti, doznali smo kada!

Nadležni Ured za demografiju najavio je za kraj 2023. zakonske izmjene kojima bi se trebale "uvećati svote doplatka"
 Duje Klarić/Cropix

Dječji doplatak, naknada za djecu iz obitelji s nižim primanjima, od 2024. - godine u kojoj će se održati izbori za hrvatski i europski parlament - mogao bi se udvostručiti.

Naknade vezane za obitelj, poput dječjeg doplatka i rodiljnih naknada, najčešće su naknade čije se povećanje realizira u izbornim godinama, uz obećanje da je to samo početak onoga što će slijediti u narednom periodu. Tako je ovih dana Središnji državni ured za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem za zadnji kvartal te godine najavljuje izmjene Zakona o dječjem doplatku. "S ciljem stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji te proširenja kruga korisnika potrebno je uvećati svote doplatka za djecu za sve skupine korisnika, odnosno razmotriti mogućnosti udvostručenja istih", predlažu.

Dječji doplatak trenutačno prima oko 270.000 djece iz gotovo 140.000 obitelji, a iznos doplatka, ovisno o primanjima obitelji, iznosi između 200 i 300 kuna po djetetu. Iz godine u godinu broj primatelja pada, i to neusporedivo brže od pada ukupnog udjela djeca u društvu: krajem 2001. dječji je doplatak primalo gotovo 630.000 djece.

Troškovi života

S obzirom na to da se cenzusi i iznosi nisu mijenjali godinama, a troškovi života nezaustavljivo rastu, Ured za demografiju procjenjuje da treba preispitati svrhovitost ovakve naknade.

- U Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. navedena je reforma sustava ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegova povećanja i pravednije raspodjele. Upravo s tim ciljem u okviru najavljenih zakonskih izmjena razmotrit će se mijenjanje dohodovnog cenzusa - kažu iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te dodaju da je donošenje Zakona planirano do kraja 2023. godine.

Naime, dohodovni cenzus, koji je zadnji put povećan 2018. godine, postavljen je na 2328,2 kune po članu obitelji. One koje mjesečno uprihode manje od toga imaju pravo na doplatak, i to u iznosu od 300 kuna po djetetu ako im zarada po članu obitelji nije veća od 543,14 kuna, zatim 250 kuna ako im se mjesečni prihod po članu obitelji kreće od 543,14 do 1119,53 kune te u iznosu od 200 kuna ako zarađuju od 1119,53 do 2328,2 kune po članu.

- Prijedlog povećanja iznosa doplatka za djecu Središnjeg državnog ureda za demografiju ovisit će o raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna te će navedeno biti prethodno usuglašeno s Ministarstvom rada - kažu iz Državnog ureda, kojem je na čelu državna tajnica Željka Josić.

Roditelji s troje i četvero djece koji ispunjavaju kriterije za dobivanje dječjeg doplatka ostvaruju i pravo na tzv. natalitetni dodatak u iznosu od po 500 kuna za treće i četvrto dijete.

Na pitanje planiraju li zakonskim izmjenama povećati i taj iznos, iz Središnjeg ureda kažu kako se "u ovom trenutku razmatraju različite mogućnosti, ali prioritetne su one izmjene koje se odnose na proširenje dohodovnog cenzusa i na povećanje visine doplatka za djecu".

Dječji doplatak je već godinama u Hrvatskoj nedefinirana naknada. Iako je nadležni predstavljaju kao natalitetnu naknadu kojoj je glavni cilj potaknuti demografsku revitalizaciju zemlje, ona je u svojoj srži duboko socijalna naknada jer se ne isplaćuje za svu djecu (poput tzv. Kindergelda u Njemačkoj i Austriji), već samo za djecu iz obitelji s nižim primanjima, pri čemu je dohodovni cenzus postavljen izrazito nisko.

Za svu djecu

Stoga već godinama, obično pred izbore, politika najavljuje kako će i u Hrvatskoj dječji doplatak postati naknada za svu djecu.

- Uz doplatak za djecu veže se (neopravdana) stigma ‘socijalne pomoći‘, koja demotivira određeni broj potencijalnih korisnika sa solidnijim prihodima da ostvare pravo na doplatak za djecu koji im pripada. Činjenica je da velik broj korisnika doplatka za djecu pripada kućanstvima s vrlo niskim dohotkom, kojima ta naknada pomaže ublažiti siromaštvo.

Međutim, doplatak za djecu trebalo bi ponajprije gledati kao naknadu za obitelj i djecu te uključiti veći broj djece, pa i kućanstava koja su znatno iznad granice siromaštva - kažu u Središnjem državnom uredu, ne objašnjavajući što smatraju solidnijim prihodima, s obzirom na to da četveročlana obitelj u kojoj oba roditelja zarađuju tek nešto više od minimalca (po 4700 kuna) više nemaju pravo na doplatak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. siječanj 2023 23:08