DOBRA GODINA

Počela žetva pšenice, očekuju se rekordni prinosi, ali i cijene

Ratare dodatno raduje i trenutni iznos koji se za pšenicu nije plaćao dulje od 10 godina


 
 Vlado Kos/Cropix

Na hrvatskim poljima počela je žetva pšenice pod kojom je ove godine zasijano 145.000 hektara, što je oko 9.000 više u odnosu na prošlu godinu, pri čemu se poljoprivrednici nadaju da bi negdje prinosi mogli ići i do 10 tona po hektaru. Prošle godine, primjerice, bili su u prosjeku 8 tona po hektaru. No, osim što očekuju dobru godinu, naše ratare dodatno raduje i trenutna cijena, koja se u ponedjeljak kretala od 1,15 za 4. klasu do 1,40 za premium klasu, a to je iznos koji se za pšenicu nije plaćao dulje od 10 godina.

- Početna cijena na današnji dan je 1,15 na 4. klasu, a za premium klasu je 1.40 kuna. Uljana repica 3,70-3,75 kuna, a ječam od 1,15 do 1,20 kuna – rekao je Relja Kovačić iz Žito Grupe na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak u HGK Županijskoj komori Osijek, gdje se govorilo o ovogodišnjoj žetvi. Cijene su to koje zadovoljavaju apetite proizvođača, no kako nam je rekao jedan od njih, Matija Brlošić, inače dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore „ima i tvrtki koje otkupljuju pšenicu bez klasiranja i trenutno daju 1,30 uz uvjet da ima minimalno 76 hektolitara i vlagu ispod 40 posto, a čak i ne zaračunavaju kalo, kojega drugi inače zaračunavaju 1 posto.”

- To je trenutno najbolja i sasvim prihvatljiva cijena pšenice – rekao je Brlošić, dodavši i kako je dobro što je trenutna cijena za premium klasu 1,40 kuna „ali treba znati da je takve pšenice u Hrvatskoj manje od 5 posto, a najviše je druge i treće klase, 60-70 posto.”

- Očekujemo dobre prinose, ali ako nam dođe ono što je neki dan bilo u Požegi, doživjet ćemo pravu katastrofu. Zato zadnjih dana najviše gledamo u mobitele, svaki od nas ima po pet, šest aplikacija prognoze vremena i gledamo hoće li koji oblak doći. Kiša se ne prognozira ni u narednih 10 dana. Ono što je na nama, sigurno je da ćemo, barem u istočnoj dijelu Slavonije, u narednih osam dana, ja se nadam, skinuti 90 posto pšenice i uljane repice – rekao je Brlošić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je da se unatoč suši unazad mjesec dana očekuju dobri i stabilni prinosi, što bi trebalo doprinijeti i nastavku pozitivne bilance vanjsko-trgovinske razmjene.

- Unazad pet godina bilježimo trend izvoza žitarica, što u našem cilju postizanja samodostatnosti u pojedinim stočarskim sektorima nameće zadatak da što više žitarica zadržimo u Hrvatskoj. Zato planiramo, putem EU fondova, omogućiti sredstva za ulaganja u skladišta žitarica s fokusom na proizvođačke organizacije. Dugoročni cilj je zadržati pozitivnu vanjsko-trgovinsku razmjenu vezano uz pšenicu i kroz pekarsku industriju s čijim smo predstavnicima nedavno imali sastanak kako bi svoje preradbene kapacitete modernizirali i postigli povećani otkup od naših proizvođača – rekao je Majdak, dodavši kako će Hrvatska ove godine proizvesti ugrubo oko milijun tona pšenice, a domaće potrebe su oko 400.000 tona godišnje. Da je ovo tzv. pšenična godina istaknuo je i prof. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, čemu je, kaže, doprinio povoljan raspored oborina.

- Pivarski ječam ima rekordne prinose i iako je nezahvalno prognozirati prije kombajna može se reći da urod pšenice svaki put bude 20 posto veći. Zato se nadam se prinosima od barem 10 tona po hektaru – kazao je Stipešević. Dobrim prinosima nadaju se i u Žito Grupi, koja godišnje otkupljuje oko 350.000 tona svih kultura i koja je u ožujku ove godine kao prva u Hrvatskoj izašla s kotacijskim cijenama temeljem kojih su potpisali i 170 ugovora.

- To je svojevrsna inovacija, ali vjerujem da ćemo dogodine imati još više kotacijskih ugovora. Time, naime, omogućavamo poljoprivrednicima i prije nego što je zrno u zemlji da znaju okvirnu cijenu. I žetvu nastavljamo u tom trendu, a cijene koje važe danas ne znači da će biti i sutra, jer to ovisi o kretanju na svjetskim burzama – rekao je Kovačić. Kotacijske cijene, inače, kretale su se od 1,10 do 1,30. Brlošić je, pak, dodao i kako bi bilo dobro ubuduće da se „kotacijske cijene ugovaraju tako da u ugovoru stoje cijene po klasama.” Najveći proizvođač brašna u Hrvatskoj, tvrtka Granolio, prema riječima Ivana Pirića, planira otkupiti između 90.000 i 100.000 tona pšenice, što je oko 10 posto očekivane proizvodnje.

Brojke

Kad je riječ o brojkama pod pšenicom je ove godine zasijano 145.000 hektara, ječam je na oko 60.000 hektara i već je gotovo ovršen, dok je uljana repica, koja ima vrlo neizvjesnu budućnost, pala sa 40.000 na 30.000 hektara.

Pod kukuruzom je 289.000 hektara, a pod šećernom repom 11.000. Prinosi ječma u ovoj godini su od 7 do 9 tona, a uljane repice 1,5 do 3 tone.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:00