Istarski Vodnjan krenuo je u konačni u obračun s ilegalnom gradnjom. Kako su najavili, kreću postupci za uklanjanje ilegalnih objekata u domeni komunalnog redarstva. Većinom su to mobilne i kamp kućice. To je rezultat trodnevne edukacije komunalnog redarstva Grada Vodnjana s ciljem rješavanja bespravne gradnje, koju provodi tvrtka Eko Adria.
Već sutra kreću postupci za uklanjanje pokretnih kućica koje su u domeni komunalnih redara, a spominje se oko 2.000 ilegalnih objekata na Vodnjanštini.
"U postupak se kreće već sutra i to ne može nitko zaustaviti, samo osoba koja ne želi raditi. Više od 90% ilegalnih objekata su montažni i u ingerenciji komunalnog redarstva. Tih 2.000 objekata može se ukloniti u realnom roku od 9 mjeseci. A čim se krene s uklanjanjem stvorit će se domino efekt", rekao jedan od edukatora Blagodar Španja, voditelj komunalnog redarstva Grada Vodice na jučerašnjoj tribini u Vodnjanu. Pred građanima su govorili i Koviljka Aškić iz tvrtke Eko Adria, pročelnik zadužen za komunalni sustav Grada Makarska Matko Lovreta te gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio, koji je objasnio zašto je bila potrebna edukacija gradskih djelatnika.
"Uočio sam da u godinu i po dana, otkad sam na funkciji gradonačelnika, nismo uspjeli zaustaviti divlju gradnju i da je očiti problem naše neznanje. Odlučio sam dići stupanj djelovanja naših redara i djelatnika u Gradu, da naučimo kakvi su to procesi, koji su nam dokumenti potrebni, a što već imamo, jer očito se u nečemu griješilo", rekao je Pastrovicchio. Naveo je da Vodnjanština ima više objekata izvan građevinskog područja nego na građevinskom, i da su to većinom gradili stranci.
‘Ovo je nemoguće bez politike‘
Nakon obilaska terena od Peroja do Barbarige i suočavanja s razmjerima ekocida i urbanocida, Španja je rekao da je dobio poseban motiv da pomogne Gradu. Tim više što je vidio i veliku i iskrenu volju kod gradonačelnika Pastrovicchia da riješi ovaj problem.
"Ovoliki razmjeri bespravne gradnje nisu bili mogući bez politike. Jer ne može se prostor devastirati duže od 15 godina, a da nitko ne djeluje", rekla je pak Aškić i dodala da nema smisla kriviti lošu zakonsku regulativu, ako se do sada nisu koristili ni oni alati koje su lokalne samouprave imale na raspolaganju. Stranci, koji su uglavnom bespravni graditelji na Vodnjanštini, isti su kao i mi, rekla je. I oni se isključivo boje kazni. A kad krene uklanjanje objekata, istaknula je, to će im biti signal: "Nemoj to raditi!".
"Građani su oči i uši komunalnog redarstva", dodala je Aškić i pozvala građane, kao i gradonačelnik Pastrovicchio, da prijavljuju zahvate u prostoru i pomognu im u rješavanju problema. Lovreta je rekao da Grad mora pokazati zube, jer investitori ne samo da devastiraju prostor, oni ne plaćaju ni naknade, na štetu ostalih građana, i još zarađuju iznajmljivanjem. Komunalnom redarstvu protiv njih na raspolaganju su prekršajne kazne, upravne kazne (mogu biti i veće od 200.000 kn za fizičke osobe, te veće od milijun kuna za pravne!), upravni postupci i rješenja o izvršenju. To su učinkoviti alati koji bespravnim graditeljima predstavljaju velike troškove i ogroman rizik.
Za slučajeve gradnje čvrstih objekata u domeni građevinske inspekcije, edukatori su rekli da je istina da ih komunalni redari ne smiju uklanjati. Ali mogu raditi konstantni pritisak na sva nadležna državna tijela, da se u to moraju uključiti i građani, institucije i mediji i da onda rezultat neće izostati. Ipak, svakako je cilj djelovati prije nego slučaj pređe u nadležnost inspektorata.
Kritike iz publike
"Zato moramo biti korak prije bespravnih graditelja. Javljajte nam promjene u prostoru, iskrčenu šumu, nasut teren i slično, jer kad betoniraju ploču već je kasno. Imamo tri redara, teren je velik, ali ideja je početi agresivno da se gradnja zaustavi i da se objekti uklone", rekao je Pastrovicchio. Neki su iz publike gradonačelniku spočitali da se do sada nije napravilo ništa, na što je odgovorio da ne bježi od odgovornosti, ali i da danas jesu ovdje pred građanima jer želi zaustaviti devastaciju prostora.
"Svaka čast gradonačelniku što se uhvatio u koštac s ovim problemom" rekao je Lovreta, a Aškić je dodala da su edukacijom sada postavljeni temelji za djelovanje. Pritom je pozvala građane da imaju razumijevanja i za komunalne redare, kojih je samo tri, a pred njima puno posla u narednim mjesecima.
Građani su postavljali mnoga pitanja, govorili su o područjima na kojima već dugo traje devastacija, iznosili primjere, neki i kritizirali dosadašnje nečinjenje, koje je dovelo do katastrofalnog stanja u prostoru. Među publikom je bila i ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni, koju javnost prepoznaje po brojnim prijavama devastacije okoliša u zaštićenim područjima. Iznijela je primjere kako se može djelovati protiv bespravnih graditelja te od edukatora tražila savjet kako pravno postupati protiv stranaca koji grade u Hrvatskoj, a borave u inozemstvu. Odgovorili su joj da je osnovno da se podnese zahtjev za imenovanjem opunomoćenika na tlu RH, a onda postupak protiv investitora ide redovnim putem.