Biračima i političkim strankama izbori za Europski parlament najmanje su izazovni (na prošle je izašlo samo 25,24 posto birača), no ovi koji će se održati 2019. godine imaju posebnu težinu jer će definirati odnose stranaka na domaćoj političkoj sceni te udariti temelj trendovima koji će se na kraju realizirati na idućim izborima za Sabor.
U najvećim političkim strankama, HDZ-u i SDP-u, pripreme su već počele, a neformalna kampanja s glavnim obrisima izbornih lista može se očekivati već na ljeto iduće godine. Za SDP će europarlamentarni izbori biti dvostruki test. Na njemu će morati jasno definirati sve svoje koalicijske partnere i, što je još važnije, odnose između njih jer će na toj platformi nastupiti i na “pravim” izborima, onima za Hrvatski sabor. Drugi test tih izbora je liderstvo. Nakon niza potresa u SDP-u povezanih s osporavanjem Davora Bernardića kao predsjednika stranke, njegova se pozicija ustabilila i sasvim je izvjesno da će voditi SDP do prebrojavanja glasova i zbrajanja bruxelleskih mandata. Bernardić će prvi put kao lider ljevice biti u poziciji da utječe na sastav izborne liste, ali i da s manjim strankama vodi teške pregovore o zastupljenosti njihovih političara te njihovu pozicioniranju na listi. Bude li u tome uspješan, napokon može računati s komotnom pozicijom na čelu stranke, a doživi li njegova lista potop, realno mu je nadati se novom puču u SDP-u.
HDZ bez partnera
Kad govorimo o HDZ-u, i tu će se neke karte morati otvoriti. HDZ može biti prilično siguran u podršku od najmanje 30 posto birača, ali to nije dovoljno da sam formira vlast. I HDZ-u su potrebni koalicijski partneri, no ako na lijevom spektru izbor nije bogzna što, na desnom je još manje. Izbori koji će se održati 2019. dobra su prilika za test.
Na prošlim izborima za Europski parlament HDZ je svoju listu “podebljao” HSS-om (u Bruxellesu je njihova Marijana Petir), ali ta je stranka nakon izbora Kreše Beljaka za šefa prešla u lijevi tabor i ovaj će put nastupiti u savezu sa SDP-om, zatim s HSP AS-om (na izborima 2014. pravaši su bili zanimljivi zbog tada popularne Ruže Tomašić), s BUZ-om (čiji predsjednik Milivoj Špika sada niže hvalospjeve Davoru Bernardiću) te ZDS-om i HDS-om. Veći dio stranaka koje su na prošlim izborima za Europski parlament bile na HDZ-ovoj listi sada je otpao, ali se otvorilo pitanje hoće li HDZ pod svoje skute staviti Hrast Ladislava Ilčića, hoće li se tu naći stranka Milana Bandića te eventualno Neovisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Jedan od naših sugovornika iz vodstva HDZ-a kaže da je prilično izvjesno da će njihova stranka na izbore izaći sama. Ako se u idućih godinu dana nešto ne promijeni, nego predsjednik HDZ-a Andrej Plenković odluči da mu stranka ide sama po mandate za Bruxelles, onda je to jasan signal da će politika HDZ-a biti umjereno desna jer neće imati partnera za osvajanje glasova s centra, nego će HDZ to pokušati sam.
Drugi važan element koji će se definirati kroz europarlamentarne izbore je omjer snaga unutar samog HDZ-a. Kroz iskazivanje ambicija za europsku politiku ili eventualno povlačenje aktualnih zastupnika u Hrvatsku pokazat će se koliko je u HDZ-u snažna oporba aktualnom predsjedniku Plenkoviću i njegovu timu. U HDZ-u nam kažu da se sve do ljeta iduće godine na stranačkim tijelima neće otvoriti tema kandidata za Europski parlament. Do tada će se, kaže nam jedan od HDZ-ovaca iz vrha stranke, najvjerojatnije rasplesti i neke stvari o kojima će ovisiti odnosi unutar stranke i definirati se centri moći. To će, navodi, u manjoj mjeri biti ishod krize u Agrokoru. Prijelomna bi, smatra, mogla biti energetika - gradnja LNG terminala i Ina.
Što će IDS?
Kad se razgovara s HDZ-ovcima, u toj se stranci čuje kako im je imperativ osvojiti više od polovice ukupnog broja mandata. Po sadašnjem sastavu Europskog parlamenta u koji Hrvatska delegira 11 zastupnika (a nakon izlaska Velike Britanije iz EU taj će se broj korigirati), to bi bilo barem njih šest, koliko su dobili i na prošlim izborima. No, naši sugovornici iz HDZ-a smatraju da su na prošlim izborima imali znatno bolje kandidate nego što im se sada naziru. Godine 2014. HDZ je imao jaka imena. Listu je nosio sadašnji predsjednik stranke Andrej Plenković i povukao daleko najveći broj glasova, tu je bio Davor Ivo Stier, a vrlo je dobro kotirala Dubravka Šuica, pa i Ivana Maletić.
Gledajući s te pozicije, SDP bi mogao biti u prednosti jer ima više imena koja su prepoznatljiva u javnosti. Tu se ponajprije spominje Biljanu Borzan, koja je najbolje iskoristila mandat i istaknula se kao borac za izjednačavanje prava potrošača u svim zemljama članicama EU. SDP-ovi konkurenti kao Bernardićev drugi adut vide Tonina Piculu, a kao treći IDS-ova Ninu Jakovčića, koji je također prepoznatljiv i istaknuo se na više polja, a Istranima je najupečatljivija borba za teran.
HDZ već naveliko priprema kampanju za izbore, ali je to za sada u dogovoru s njihovom europskom organizacijom - Europskom pučkom strankom (EPP), koja je već razvila strategiju za zajedničke teme koje će promicati tijekom kampanja u svim zemljama članicama. Osim što radi na razradi zajedničkih predizbornih tema u okviru EPP-a, HDZ je aktivan u istraživanju stavova i potreba birača. Svjesni su, međutim, da će morati odmjeriti rejting njihovih aktualnih zastupnika i odlučiti kome dati šansu za još jedan mandat, ali i uvesti nova i mlađa lica na scenu. Od naših sugovornika mogla se, među ostalim, čuti i primjedba da su Dubravki Šuici koja je na prošlim izborima po broju osvojenih glasova među HDZ-ovcima bila na trećem mjestu (prvi je bio Plenković, a drugi Davor Ivo Stier) do sada prilično pale dionice. Posebno nakon što je glasala za Istanbulsku konvenciju i zauzela se za njezinu ratifikaciju jer se time zamjerila dijelu desnih birača.
Strah zbog Mosta
Premda to nitko u HDZ-u nije htio potvrditi, njihov adut na europarlamentarnim izborima 2019. godine mogao bi biti Davor Ivo Stier. Postoji više razloga zbog kojih bi ga Andrej Plenković mogao staviti na čelo liste. Prvi je što se već dokazao kao europarlamentarac koji u Bruxellesu na prvo mjesto stavlja hrvatske, a ne stranačke interese. Kapital koji je stekao zajedničkim nastupom s SDP-ovim Toninom Piculom kada su se zalagali za bolji položaj Hrvata u BiH još ima svoju težinu. Drugi argument je što govorimo o “pravom” desničaru koji zbog svojih stavova jako dobro kotira kod velikog broja birača, a posebno što je prihvatljiv Crkvi i biračima koji pred izlazak na izbore osluškuju poruke s Kaptola.
Treći, ništa manje važan argument je što bi predsjednik HDZ-a Plenković iz stranačke jezgre izvadio tihog, ali opasnog oponenta koji mu je, neovisno o tome što su nakon Stierove ostavke na funkciji ministra vanjskih i europskih poslova ostali u korektnim odnosima, poput kamena u cipeli. - Ne znam što će Stier odlučiti. On je politički tajnik HDZ-a, ali je potpuno pasivan na toj dužnosti, uopće ne istupa kao politički tajnik stranke - rekao je jedan od naših sugovornika. Stier, naime, ni s kim u HDZ-u nije razgovarao o svojim planovima i ambicijama, tako da je još nepoznanica bi li se želio vraćati u Bruxelles.
Ako ne dođe do bitne promjene odnosa unutar HDZ-a, moglo bi se očekivati da bi mandat željela ponoviti Ivana Maletić. Može se očekivati i da bi se na HDZ-ovoj listi ponovo našla Dubravka Šuica, ali i da će se tu naći i Željana Zovko koja je u Europski parlament ušla kao zamjena Stieru. Na strani Željane Zovko je činjenica da je u vrlo kratkom vremenu pohvatala konce, da se dobro snašla i uspjela nametnuti kao jedna od aktivnijih zastupnica. Tako je prva Hrvatica koja vodi promatračku misiju EU i trenutno u svojstvu njezine voditeljice boravi u Nepalu, gdje sudjeluje u promatranju izbora. Uvrštavanje Zovko na listu imalo bi određenu težinu i za odnose HDZ-a s HDZ-om BiH jer govorimo o zastupnici koja dolazi iz dijaspore, članici HDZ-a BiH.
Dok se u HDZ-u još teško može čuti tko bi bili njihovi kandidati za Europski parlament, a ambicije se ne žele otkriti, u SDP-u je situacija potpuno obrnuta. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić već je sada napravio selekciju, a iz nje se vidi da podjednako vodi računa o uspjehu na izborima kao i promoviranju svog stranačkog kadra. Apsolutni favorit mu je Biljana Borzan, unatoč tome što ga nije poduprla na unutarstranačkim izborima i ne pripada njegovu taboru. Neupitna je i pozicija Tonina Picule na listi, a čini se i potpredsjednika SDP-a Rajka Ostojića budu li političku karijeru željeli nastaviti u Europskom parlamentu. Podršku Davora Bernardića za sudjelovanje na izborima 2019. godine dobit će i Romana Jerković iz Rijeke, ali su zato dva imena koja se već dulje ozbiljno spremaju za europarlamentarne izbore u ovome trenutku upitna.
Tako bi bez podrške mogla ostati ambicija Domagoja Hajdukovića iz Osijeka te sve izraženija želja Bojana Glavaševića da zagrebačku adresu zamijeni europskom. Kako smo imali priliku čuti, Bernardić mora na listi ostaviti mjesta i za koalicijske partnere, a namjerava ju još “podebljati” jakim neovisnim kandidatima. Tako šansu za osvajanje mandata u parlamentu EU namjerava ponuditi Borisu Jokiću, voditelju kurikularne reforme koja je bila pokrenuta u mandatu SDP-ove Vlade.
Kada je riječ o koalicijskim partnerima SDP-a, potpuno je neupitno da će to biti HSS, s kojim je već potpisan koalicijski sporazum, ali za izbore zastupnika u Hrvatski sabor.. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak kaže da će njegova stranka sigurno imati svoje kandidate, ali je malo povukao ručnu rekavši da HSS tek treba donijeti odluku hoće li na izbore 2019. izaći sam ili sa SDP-om. Koga će kandidirati, za sada ne zna, ali to sigurno neće biti Marijana Petir. Činjenicu da će HSS vjerojatno na izbore sa SDP-om, a u Bruxellesu su član EPP-a kao i HDZ, Beljak ne doživljava kao problem, smatrajući da je jedno hrvatska politika, a drugo je Europski parlament.
U IDS-u se također nisu decidirano izjasnili o nastupu na europarlamentarnim izborima, ali sve naginje koaliciji sa SDP-om i Jakovčiću kao njihovu kandidatu na listi. Naglašavaju, međutim, da im je preuranjena ideja došla iz SDP-a o zajedničkom nastupu na troje uzastopnih izbora. U lijevom klubu naći će se i umirovljenici, no čini se da neće doći do ujedinjavanja triju stranaka - HSU-a, BUZ-a i Stranke umirovljenika, nego će HSU Silvana Hrelje i dalje egzistirati kao ekskluzivni partner SDP-a.
U SDP-u se pomalo pribojavaju listi s kojima bi na izbore mogao izaći Živi zid (Ivan Pernar se kandidirao na prošlim izborima kada je nosio listu Saveza za promjene pa je moguće da ponovi ambiciju) te Mosta. Stvar je u tome da bi svaka od ove dvije liste mogla osvojiti po jedan mandat, i to iz njihova biračkog bazena, što bi im broj zastupnika u Bruxellesu smanjilo na tri imena.
Ostalo je nedefinirano kako će na europarlamentarne izbore izaći HNS. Na prošlima je s trećeg mjesta na SDP-ovoj listi u Europski parlament ušao Jozo Radoš, no koalicija sa SDP-om više ne dolazi u obzir, a novi partner, HDZ, nije se obavezao šlepati ih u Bruxelles. U HNS-u nam kažu da će na europarlamentarne izbore sigurno izaći, i to najvjerojatnije u koaliciji s još nekoliko manjih stranaka, a suradnju će ponuditi IDS-u.
Zanimljivo je kako dvije velike stranke, HDZ i SDP, u pripremama za europarlamentarne izbore idu s potpuno različitih pozicija. SDP-ovci idu od imena svojih kandidata, a HDZ-ovci kao prvi korak slušaju što su na tome planu napravili u njihovoj političkoj grupaciji u Bruxellesu. Tako je 16. i 17. listopada u Zagrebu održan EPP Campaign managers meeting, na kojem je bio direktor kampanje EPP-a za izbore 2019. Dara Murphy te svi ljudi koji su vodili kampanje na nedavnim izborima u europskim zemljama.
Top-teme
Sudionici toga sastanka kažu da su se već definirale teme koje su zajedničke svim strankama EPP-ove grupacije diljem zemalja EU, definiran je izborni stožer EPP-a, a u tijeku je proces utvrđivanja glavnih kandidata EPP-a za Europski parlament kako bi se potom odmah istaknulo tko će nakon formiranja novog saziva parlamenta biti njihov kandidat za predsjednika EP-a. HDZ, prema riječima jednog od sugovornika koji je uključen u ove pripreme, u EPP-u jako dobro figurira i smatra se strankom koja je napravila velik uspjeh jer je na izborima uspjela osvojiti vlast bez populističkih poruka i dobit će maksimalnu podršku.
U HDZ-u slijede strategiju njihove bruxelleske organizacije, pa se tako fokusiraju na analizu društvenih mreža jer se smatra da će se na njima voditi veći dio kampanje. Uz to se otvara i pitanje hibridnog rata jer se u mnogo zemalja pokazalo da je to veliki problem, a najnaglašeniji je utjecaj Rusije koji treba anulirati. Top-teme koje će propagirati EPP na razini svih zemalja je zajednička politika za suzbijanje terorizma i odnos prema izbjeglicama, potom gospodarska pitanja i sigurnost. Istraživanja koja se rade u svrhu priprema kampanje bave se interesima građana te time kako riješiti problem euroskepticizma i populizma.
Jokić: Nitko me nije zvao, a i ne želim u Bruxelles
- Nitko me iz SDP-a pa ni Davor Bernardić nije kontaktirao. Ponavljam po ne znam koji put da nemam veze ni sa jednom političkom strankom. Ne zanima me mjesto europarlamentarca i odlazak u Bruxelles.
Mislim da mogu doprinijeti razvoju Hrvatske kao znanstvenik, kroz rad sa dječjim vrtićima i školama te kroz kontinuirane pokušaje poboljšanja odgoja i obrazovanja, izjavio je u subotu Boris Jokić za tportal. (JL)