RATNI ZLOČIN

Pod istragom dvojica bivših pripadnika JNA: ‘Zapalili su 21 kuću i pričinili 1,3 milijuna eura štete‘

Sumnja se da su Ivaz i Mirčetić ratne zločine počinili krajem 1991. u Siveriću, Badnju i Drnišu

ilustrativna fotografija

 Dusko Marusic/Cropix/Cropix

Zbog sumnje da su počinili ratne zločine protiv civilnog stanovništva, splitsko tužiteljstvo pokrenulo je istragu protiv Zlatka Ivaza (60) zvanog Šušlje, inače iz Siverića te Drnišanina Đorđa Mirčetića (58), a splitski sudac istrage im je na prijedlog tužiteljstva odredio istražni zatvor.

Stavlja im se na teret da su se u rujnu i prosincu 1991., u privremeno okupiranom Siveriću, Badnju i Drnišu, a tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku kao i tijekom oružanog sukoba JNA, paravojnih postrojbi ‘milicije‘ i teritorijalne obrane tvorevine tzv. SAO Krajine, kao pripadnici JNA ogriješili o odredbe Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba. I ne samo to nego da su postupali i protivno odredbama Dopunskog protokola Ženevskim konvencijama jer su, nakon što su okupirali navedena tri mjesta s okolnim naseljima, iz istih protjerali većinu građana hrvatske nacionalnosti.

Osim toga, sumnja se da su ničim izazvani bez ikakva povoda i razloga, otvorenim plamenom zapalili 21 kuću i drugi objekt u vlasništvu građana hrvatske nacionalnosti pričinivši ogromnu materijalnu štetu od preko 1,3 milijuna eura, točnije oko 1,370.000,00 eura.

I dok njihovi branitelji ukazuju da u konkretnom slučaju nema nikakvih dokaza za osnovanu sumnju da bi počinili navedena djela, tužiteljstvo je uvjereno u suprotno jer svoje tvrdnje zasnivaju iz sadržaja dokumentacije priložene kaznenoj prijavi šibenske policije, a od važnosti su im i svjedočki iskazi četiri osobe te obavijesna kazivanja osam presumptivnih svjedoka.

Također, iako osumnjičenikovi odvjetnici tvrde i da nema osnove za određivanjem istražnog zatvora, tužiteljstvo podsjeća da je osumnjičeni dvojac tijekom Vojnoredarstvene akcije Oluja prije 29 godina pobjegao iz Hrvatske u koju se više, iako imaju dvojno državljanstvo, nisu vraćali.

Za hrvatske organe progona su, stoga, bjegunci koji žive u Srbiji na nepoznatim adresama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2024 21:11