Minutu prije ponoći, u 23.59 sati, 31. prosinca, na graničnom prijelazu Goričan-Letenye u Međimurju, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se s mađarskim izaslanstvom koje je predvodio njihov parlamentarni zastupnik Péter Cseresnyés. Ministar i njegova delegacija preko graničnog su prijelaza prešli pješice, nakon čega je intonirana himna dviju zemalja. Rampa je, uz intonaciju himne Europske unije podignuta točno u ponoć.
Ulazak Republike Hrvatske u Schengen i eurozonu, naša zemlja postaje dio Europe bez granica, rekao je ministar.
- Hrvatska noćas ispunjava dva dugogodišnja strateška cilja, integrira se dublje na razini EU-a te postaje 15. država koja je članica EU-a, šengenskog prostora i euro područja. Schengen donosi velike prednosti za naše građane, turizam, gospodarstvo, poduzetnike, prijevoznike i brojne druge dionike, no ono donosi i veliku odgovornost koju je Republika Hrvatska itekako spremna preuzeti. Danas vanjska hrvatska granica postaje i vanjska granica Europske unije, a Hrvatska će čuvati više od 1.300 kilometara vanjske šengenske granice – rekao je ministar Gordan Grlić Radman u prvim minutama 2023. godine.
Cseresnyés je izrazio zadovoljstvo ulaskom Hrvatske u schengen, uz naglasak da će taj čin osobitno puno znaciti ljudima iz pograničnog područja kako na gospodarskom području tako i turizmu.
- Hrvatska i Mađarska imale su 800 god dugu zajedničku povijest, veže nas međusobno prijateljstvo, a ulaskom Hrvatske u Schengen te će se veze dodatno pojačati - rekao je mađarski parlamentarac.
Odnos Hrvatske i Mađarske prolazio je različite faze, a još 8. je prosinca ujutro Financial Times pisao o tome kako nije isključeno da će Mađarska, u trenutku kad se ulazak Hrvatske u Schengen čini kao gotova stvar, blokirati pristup susjedima. To se nije dogodilo i istoga je dana nešto poslije 14 sati u Bruxellesu usvojena odluka o ulasku Hrvatske u Schengen.
Ministar Grlić Radman noćas je rekao kako je ulazak u Schengen „vrlo značajan i za odnose s našim mađarskim susjedima.
- Dodatno ćemo se zbližiti kroz lakši protok putnika, a ujedno i za gospodarsku suradnju dviju zemalja. Radujemo se i brojnim mađarskim turistima koji će u 2023. godini lakše no ikad moći posjetiti Hrvatsku – rekao je ministar.
Međunarodni cestovni granični prijelaz I. kategorije, lociran je na državnoj autocesti GP Goričan-Zagreb-Rijeka, koja čini osnovu cestovne prometne veze Jadrana sa Srednjom Europom i jedan je od prijelaza kojim u Hrvatsku pristiže najveći broj turista iz zemalja s istoka Europe. Zbog velikog je priljeva turista iz Poljske, Češke, Slovačke, Ukrajine i Mađarske, koji na Jadran dolaze automobilom, na prolazak granice u ljetnim se mjesecima često čekalo i po nekoliko sati pa će njegovo zatvaranje za sve njih biti veliko olakšanje.
Tim je prijelazom u Hrvatsku stiglo i 80 posto izbjeglih Ukrajinaca. Na graničnom prijelazu je i još uvijek aktivan prihvatni centar za izbjeglice Stara Mura s 40-ak kreveta.
Ministar Grlić Radman osvrnuo se i na proces ulaska Hrvatske u Schengen koji, rekao je, nije bio nimalo lagan, štoviše „bio je dug i zahtjevan“.
Danom pristupanja šengenskom prostoru hrvatska veleposlanstva i konzulati započinju s izdavanjem viza koje će vrijediti za sve države članice šengenskog prostora, što podrazumijeva dodatne odgovornosti u smislu zaštite sigurnosti cijelog šengenskog prostora.
Iako će rampa ostati dignuta, granične kućice se neće micati zbog moguće budućih potreba, poput one u nedavnoj pandemiji.
U ponoć je, s hrvatskim izaslanstvom na granicu stigao i međimurski župan Matija Posavec. On je istaknuo kako je Međimurje, iako najmanja hrvatska županija, jedina graniči s dvije države članice šengenskog prostora, Slovenijom i Mađarskom.
- Imamo gotovo 120 kilometara državnih granica, više od 37 kilometara s Mađarskom te oko 80 kilometara s Republikom Slovenijom, i devet cestovnih graničnih prijelaza. U gornjem Međimurju imate cestu koja prolazi po samoj granici, s lijeve strane ceste su hrvatske, a s desne strane slovenske kuće. Ukidanje granica olakšat će život našim građanima, posebno onih koji rade u inozemstvu i svakodnevno putuju na posao, također brojni Međimurci posjeduju vinograde i nekretnine na mađarskoj i slovenskoj strani i siguran sam kako će im ulazak u šengenski prostor pojednostaviti život. Hrvati s lijeve i desne obale Mure održavaju odlične odnose, međusobno si pomažu, održavaju rodbinske i prijateljske veze, a upravo oni će imati najveću korist od ulaska u šengenski prostor – rekao je župan.
Nada se, kaže, da će ulazak u područje bez granica Hrvatska iskoristiti kako bi se konačno krenulo u izgradnju mosta Kotoriba–Murakeresztúr.
- Taj je most od strateške važnosti ne samo za Međimurje, već i za cijelu Hrvatsku. Izgradnja mosta omogućit će našim građanima otvaranje novog prometnog pravca s kojim bi im se skratio put, kao i jačanje gospodarske suradnje dviju država, a time i povezanih prometnih veza između pograničnih područja Republike Hrvatske i Mađarske – zaključio je župan Posavec.
Lokalna zajednica je presretna. Goričan je općina koju vodi jedan od najmlađih načelnika u Hrvatskoj, 30-godišnji Emanuel Sinković. Otvaranje granica općini će smatra donijeti mnoge benefite.
- Za nas će to značiti sto stvari. Općina će imati direktne koristi, osobito od vikend turista. Prema izboru portala Gradonačelnik.hr, Goričan ima najljepši park u Hrvatskoj, Šodericu, u koju je uloženo više od 3 milijuna kuna. Također, jedna od 14 kulturnih ruta Vijeća Europe ima polazište iz Goričana. I dnevne će migracije biti puno lakše. Ovaj prijelaz stanovnici sjevera koriste i za odlaske u zemlje zapadne Europe. Dosad se uoči blagdana na prelazak čekao i po nekoliko sati, ovo sad nam je svima na veselje. Brisanjem granica i uvođenjem eura bit ćemo interesantniji i stranim investitorima. Hrvatska ulazi u elitno društvo i to je demantij svima koji misle da nismo uređena, sigurna i demokratska država.