“Udobnost i konformizam, nedostatak svjedočke spremnosti za Isusa Krista dovela je kršćane u Europi, pa i u Hrvatskoj u situaciju da se moramo sustezati jasno i javno izreći svoje mišljenje i svoje stavove.
Svjedoci smo da za izrugivanje vjernika i šalu na račun Katoličke crkve nije danas potrebna nikakva hrabrost ni odgovornost. U našem društvu, na nekada kršćanskom Zapadu, nama kršćanima je potrebna Vlahova hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama.”
To su samo dijelovi propovijedi hvarskog biskupa msgr. Petra Palića koju je pročitao s oltara dubrovačke katedrale tijekom velike proslave blagdana Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika.
“Fasadni kršćani”
Ta propovijed, u kojoj je naveo i da vjernici ne smiju biti “fasadni kršćani, kršćani iz navike, bezbojni kršćani, neutjecajni kršćani, kršćani bez spremnosti svjedočiti za Isusa Krista”, možda je i najjače odjeknula u medijima otkako je ovog bivšeg generalnog vikara Dubrovačke biskupije i generalnog tajnika HBK papa Franjo u ožujku 2018. imenovao hvarskim biskupom, budući da je te riječi izgovorio pred premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Za Palića kažu da ima velike organizacijske vještine, od 2011. do 2017. obnašao je službu generalnog vikara Dubrovačke biskupije te je bio jedan od najbližih suradnika biskupa Mate Uzinića, dok je od 2017. do imenovanja biskupom bio generalni tajnik HBK.
Svjetonazor
Palić je u Dubrovnik otišao još 1995. nakon što je jedan vjeroučitelj napustio službu. Nakon toga je preuzeo vjeronauk u tri dubrovačke škole, da bi 1998. postao osobni tajnik tadašnjeg dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, danas nadbiskupa zadarskog i predsjednika HBK.
Palića se u crkvenim krugovima ne etiketira kao pripadnika desnog krila, nego kao osobu spremnu za dijalog. Ono što je zanimljivo jest da se Palićeva propovijed može vrlo jasno povezati s govorom njegova prijatelja biskupa Uzinića u povodu Dana života. Uzinić je, podsjetimo, pozvao sve “da se pridruže u protivljenju donošenju zakona koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nerođene djece” te kako se “je potrebno učiniti sve što je u našoj moći u cilju promjene društvene svijesti kako bi se stvorili zakonski za zaštitu ljudskog života od začeća do naravne smrti”.
Očito da Palićev, pa i Uzinićev poziv na “hrabrost, ustrajnost i beskompromisnost kada se radi o Božjim istinama” pokazuju u kojem će smjeru hrvatski biskupi djelovati kada se u društvu ponovno rasplamsaju svjetonazorske priče.