POVRATAK ISELJENIKA

Poduzetnici o Vladinoj mjeri: ‘Jednokratna pomoć ne rješava ništa. Bolje dati pet hektara zemlje nego novac‘

‘Važna mjera bila bi rast plaća. To bi moglo privući iseljene mlade ljude na povratak, a one koji su tu na ostanak‘, smatra pak Sever

Dražen Oreščanin, Zdravko Jelčić, Šime Gligora

 Ranko Šuvar/Darko Tomaš/Jure Mišković/Cropix

Vladin plan "Biram Hrvatsku", kojim u iznosu od 200.000 kuna namjerava poticati povratak iseljenih ljudi u Hrvatsku, prema mišljenju većine poduzetnika, ali i sindikata je nedovoljan i nepoticajan te neće polučiti rezultate.

Dio sugovornika smatra da se na ovaj način u nepovoljan položaj stavljaju poduzetnici koji su cijelo vrijeme poslovali u Hrvatskoj, a najveći dio smatra da je nužno osigurati poticajno poslovno okruženje, pravnu državu i podignuti standard građana. Ipak, ima i poduzetnika koji smatraju da je ovo odlična mjera.

Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, smatra da je ovaj prijedlog za poticanje povratka iseljenih jako loš. "Premijer Plenković, njegovi ministri i savjetnici očigledno ne shvaćaju nekoliko elementarnih stvari. Kao prvo, puno naših sugrađana se iselilo ne toliko zbog ekonomskih razloga koliko zbog nezadovoljstva općom klimom u Hrvatskoj i smjerom u kojem Hrvatska ide. Taj smjer se ne mijenja i oni se zbog ovakve ponude sigurno neće vratiti u Hrvatsku. Također, većina ljudi koji su otišli nema poduzetničkog duha i ne može se očekivati da će se odjednom početi ponašati kao poduzetnici", ističe Oreščanin.

Oreščanin: 'Premijer je razljutio poduzetnike'

Naglašava da je ovakvim prijedlogom predsjednik Vlade jako razljutio poduzetnike koji su, unatoč svemu, ostali i razvijali posao u Hrvatskoj te godinama plaćali poreze i doprinose od kojih se hranila nesposobna birokracija koje buja iz godine u godinu. "I sad premijer predlaže da se od tog novca još plaća i poticaj da se vrate oni koji godinama nisu ništa pridonijeli, nego su poreze i doprinose uplaćivali u drugim državama", naglašava Oreščanin.

Postavlja i pitanje kakav se posao može pokrenuti u Lici, na Kordunu ili Baniji? "Nema sirovina, nema prometne povezanosti, nema radne snage, nema infrastrukture. Hrvatske su vlade u posljednjih 30 godina svojom nebrigom zaslužne što su ti krajevi sve više zaostajali. Da bi se stvorili preduvjeti da se ljudi i poslovi tamo počnu vraćati, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu. U konačnici, ono što ostaju kao nekakvi potencijalni poslovi koji se mogu otvoriti u Lici ili na Baniji su neke manje uslužne djelatnosti, poput trgovina, autopraonica i kafića. Na ovaj način ovakvim poticajima Vlada kreira dodatnu nelojalnu konkurenciju postojećim poduzetnicima na tom području koji su sve ove godine, unatoč svemu, opstali", pojašnjava Dražen Oreščanin. Dodaje kako bi ispravan put bio da se postojećim preostalim poduzetnicima na tim područjima poticajnim poreznim politikama pomogne da razvijaju svoje poslove, a to će, prema njegovu mišljenju, privući i dodatnu radnu snagu i nove investicije. "Nadam se da će biti dovoljno pameti da se krene u takvom održivom smjeru, a nada umire posljednja", zaključuje Oreščanin.

Pivac: 'Potrebno je još puno toga'

Ivan Ergović, vlasnik Nexe grupe iz Našica, kaže da nije potpuno upoznat s najnovijim Vladinim mjerama pa ne može niti komentirati eventualne učinke, ali smatra da je iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske jedan od najvećih problema. "Svaka mjera koja će potaknuti mlade ljude i mlade obitelji da se vrate u Hrvatsku je dobrodošla i treba je pozdraviti", kaže Ergović.

Predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac iz Vrgorca, Ivica Pivac, smatra da svaku mjeru koja potiče mlade iseljene ljude da se vrate u Hrvatsku treba podržati i pohvaliti. "Doduše, ako obitelj dobije 200.000 kuna i ne pokrene posao, odnosno ako se ne zaposli kako bi imala solidan standard, onda to neće polučiti uspjehom. Novac se brzo potroši ako se ne uloži u nešto održivo. Dakle, potrebno je puno toga osigurati da bi se mladi ljudi vratili", kaže Ivica Pivac.

Jelčić: 'Ovo ne rješava ništa'

Zdravko Jelčić, suvlasnik Spin Valisa iz Požege, smatra da je ovo samo jednokratna pomoć koja ništa ne rješava. "Najvažnija mjera koja može pomoći povratku iseljenih ljudi je razvoj gospodarstva. Potrebno je otvarati poslove, a ne poticati ovo i ono. Treba ulagati u gospodarstvo i u realno održivu proizvodnju. Vlada kroz niz institucija mora poticati razvoj prerađivačke industrije. Jednokratna novčana pomoć nije dugoročno rješenje ovog problema. Treba usmjeriti ljude tako da znaju kamo s tim novcem. Bolja i efikasnija mjera bila bi kada bi se mladim obiteljima dalo pet hektara zemlje", smatra Jelčić.

Opatijski hotelijer i ugostitelj Krunoslav Kapetanović, vlasnik Ville Kapetanović i hotela Navis, kaže da njemu kao poduzetniku ovakva mjera izgleda sjajno. "Kad se sjetim svojih poduzetničkih početaka, nije bilo ništa slično. Zato sam uvjeren da je ovo mjera koja može biti jezičac na vagi i potaknuti neke ljude na povratak u Hrvatsku. Pogotovo one koji bi pokrenuli nekakav obrt", ističe Kapetanović.

Šime Gligora, direktor Sirane Gligora iz Kolana, smatra da 200.000 kuna ne može potaknuti neku obitelj koja se iselila da se vrati u Hrvatsku. Puno bi bolje bilo da profunkcionira pravna država, da se smanje porezi i davanja te podigne standard hrvatskih građana. "Potrebno je od Hrvatske napraviti državu u kojoj se može razvijati poduzetništvo i posao, a ne nekome jednokratno dati novac a da sve ostane isto kako je i bilo", smatra Gligora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. svibanj 2022 12:08