VOJNA TAJNA

Podzemni grad Paklenice: Moderan i interaktivan posjetiteljski centar, dio projekta EU

‘Imamo umjetnu špilju u kojoj možete pratiti tragove medvjeda, herbarij, videoigre, a i električni turistički vlak‘
 Luka Gerlanc/Cropix

Još od djetinjstva, Dragica Jović slušala je priče o tome kako kamena okna probijena u oštrim stijenama kanjona Velike Paklenice u svojoj unutrašnjosti kriju veliku priču. Na ogromnoj klisuri koja se uzdiže prema nebu, na mjestu gdje ne postoji ništa osim vapnenačkih gromada, ti zatvoreni ulazi desetljećima su ostali vidljivi kao jedini svjedok građevinskog pothvata u samom planinskom masivu. No, više od toga - s kojim su ciljem probijane stijene i što se nalazi u njihovoj unutrašnjosti - nitko nije znao. Bila je to vojna tajna koja se strogo čuvala punih 40 godina.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Od 1950. do 1991.

- Od 1950. do 1952. koliko su trajali radovi, park je bio zatvoren. Lokalno stanovništvo vidjelo je u kanjonu JNA, ali nitko nije znao što se tamo radilo - prisjeća se Dragica koja je odrasla u Starigradu, a u Paklenici je počela raditi kao srednjoškolka 80-ih godina. Sjeća se 1991., kada su okna u stijenama otvorena, a iza njih otkriven sklop hodnika, skloništa i dvorana iskopanih u kamenoj klisuri. Bio je to cijeli jedan podzemni grad na gotovo dvije tisuće metara četvornih! U njemu su bila postavljena vrata, pločice, čak i cisterna za vodu te dovod zraka na vrhu litice. Izvedba je fascinantna i za današnje, tehnološki naprednije, vrijeme. U međuvremenu se saznalo kako je podzemno sklonište iskopano nakon što je Tito pao u nemilost Staljina, pa je u strahu od ruske invazije 1950. donesena odluka o hitnoj izgradnji niza ovakvih objekata. Ovo sklonište u Paklenici bilo je zanimljivo jer se ulaz nije mogao napasti zrakoplovima, a kamena litica odlično je štitila tunele u dubini od 80 metara. Nakon Staljinove smrti 1953, radovi su obustavljeni i na sve se zaboravilo do početka Domovinskog rata kada su podzemni tuneli, kasnije prozvani Titovim tunelima, služili za potrebe HV-a. S krajem rata, prepušteni su na upravljanje Nacionalnom parku Paklenica. Više od 20 godina kasnije, 20. srpnja ove godine, na tom mjestu otvoren je spektakularni "Podzemni grad Paklenice", moderan i interaktivan posjetiteljski centar koji je uređen kao dio velikog europskog projekta "Podzemni grad u srcu Velebita: razvoj cjelogodišnjeg održivog i sigurnog turizma u NP Paklenica i širem velebitskom području". Projekt je s partnerima, Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS) i Klasterom za eko-društvene inovacije CEDRA Split, provela Javna ustanova Nacionalni park Paklenica. Sufinancirala ga je EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ured za udruge Vlade RH. Vrijedan je 33.918.221,30 kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva iznose 19.469.497,06 kuna. Tri mjeseca od otvorenja, razgledavamo svjetlosni tunel i dvorane Podzemnog grada. U pozadini osluškujemo zvukove bure mitskog Velebita kroz jednu od brojnih multimedijalnih aplikacija u sjajno opremljenom podzemnom muzeju.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Druženje i zabava kraja

Glavni vodič nam je Dragica Jović, voditeljica Službe za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost u Nacionalnom parku Paklenica i jedna od članica tima velikog europskog projekta koji inovativnom i edukativnom izložbom donosi najopsežniju prezentaciju planine Velebit, predstavljajući prirodne fenomene i povijest života ljudi. Projekt ustoličuje Paklenicu kao penjačko središte u ovom dijelu Europe, a odaje priznanje i jednoj od najplemenitijih organizacija na ovim prostorima - Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja.

- U šali znam reći da je ovo jedan od najdužih gradnji u Hrvatskoj jer nam je trebalo 22 godine da uredimo svaki segment Podzemnog grada - smije se Natalija Andačić, ravnateljica Nacionalnog parka Paklenica.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Posjetitelje na ulazu dočekuje svjetlosni tunel koji ih bojama i zvukovima prirode uvodi u mistični svijet Podzemnog grada. U tri dvorane prezentirana je prirodna i kulturna baština te predstavljena povijest penjanja kroz multimedijalne sadržaje. Tu je umjetna špilja u kojoj s UV lampom možete pratiti tragove špiljskog medvjeda, veliki herbarij, te interaktivni sadržaji i video igre, poput leta iznad Velebita. Posjetitelj može iskušati i jačinu velebitske bure, ali i saznati sve o prirodnim fenomenima na prostoru koji u sebi krije i brojne opasnosti. Zato ne čudi što baš u Nacionalnom parku Pakelnica HGSS ima najduži staž organiziranih dežurstava. Zahvaljujući ovom projektu konačno su dobili i prostor koji zaslužuju. Jana Mijailović, poznata hrvatska alpinistica, u Paklenici radi kao koordinator dežurstava gorskih spasitelja, a ujedno je i jedna od autorica elaborata sigurnosti HGSS-a koji je napravljen za ovaj projekt. Zatvorene i vlažne tunele nekad je s kolegama istraživala spuštajući se kroz ventilacijski otvor, a danas u tom prostoru HGSS po prvi put ima uređenu oružarnicu.

image
Luka Gerlanc/Cropix

- Imamo mjesto gdje možemo dežurati, a da nismo pod vedrim nebom - govori nam Jana dok obilazimo oružarnicu HGSS-a. Uređena je i pristupna staza od parkirališta do ulaza te je nabavljen električni turistički vlak. No, vrijednost Podzemnog grada nemoguće je mjeriti samo kroz infrastrukturu. Ranko Milić i njegova ekipa iz splitske CEDRE, clustera za eko-društvene inovacije i razvoj, na ovom su projektu bili zaduženi za takozvane soft aktivnosti.

- Ovi tuneli su mjesto educiranja i animiranja cijele lokalne zajednice - kaže Milić. Podzemni grad prepoznat je kao destinacija održivog turizma i kvalitetnog upravljanja koje će očuvati njegovu jedinstvenost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2022 14:28