LJIGAVO

Pogledajte kako u špici sezone izgleda more u Puli, stručnjakinja objašnjava o čemu se radi: ‘Dugoročno, ovo je problem‘

Gotovo je nemoguće kontrolirati njihovu populaciju

Rebraši u Puli

 Goran Sebelic/Cropix
Gotovo je nemoguće kontrolirati njihovu populaciju

U posljednje vrijeme diljem Istre sve više rebraša pojavljuje se u moru u većim skupinama. Slična situacija ponovila se već zadnjih par godina krajem ljeta, pretežito uz zapadnu obalu Istre jer ih strujanje mora ondje zadržava, prenosi IstraIN.

Prisutni su tijekom cijele godine, ali krajem ljeta ima najviše planktona koji im je glavni izvor hrane. Kupačima uglavnom smeta "ljigavi" osjećaj i njihova želatinasta tijela, koja podsjećaju na meduze. Nemaju žarne stanice i potpuno su bezopasni za ljude.

image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix
image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix

- Važno je reći da rebraši nisu meduze. Oni pripadaju posve drugoj skupini životinja. Nemaju žarne stanice, ne mogu opeći kupače i zato nisu opasni za ljude. Umjesto pipaka s otrovnim žarnicama, imaju trepetljike kojima hvataju plankton - objašnjava dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković.

Kaže kako je riječ o invazivnoj vrsti koja pretežito šteti ribarima. U svom prirodnom okruženju imaju predatore, ali u Jadranu ih gotovo nitko ne jede, stoga se razmnožavaju u velikim populacijama uz obilje planktona.

image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix
image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix

- Rebraši znaju stvarati probleme ribarima jer se zapliću u mreže i smanjuju ulov. Ali najveći problem je ono što ne vidimo odmah, oni se hrane planktonom, istom hranom kojom se hrani sitna plava riba i mnogi drugi organizmi. Ako plankton pojedu rebraši, manje ga ostaje za ribu. Dugoročno, to može značiti ozbiljne promjene u cijelom hranidbenom lancu - ističe znanstvenica.

Dodaje kako moramo naučiti živjeti s njima jer su hermafroditi i mogu se razmnožiti sami, a uz to se i vrlo brzo regeneriraju, stoga je gotovo nemoguće kontrolirati njihovu populaciju.

image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix
image

Rebraši u Puli

Goran Sebelic/Cropix

- Invazivne vrste nisu ništa novo, ali njihova prisutnost podsjetnik je da su mora i oceani ograničeni resursi. Svaka nova vrsta koja se raširi mijenja prirodnu ravnotežu. Možda posljedice nećemo vidjeti odmah, nego za deset, dvadeset ili pedeset godina. Ali promjene se događaju - kaže Marić Pfannkuchen za IstraIN.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. prosinac 2025 09:18