Eurostat – zajednički statistički ured Europske unije – ponudio je na svojoj web stranici zgodni alat za vizualizaciju statističkih podataka pomoću kojeg možete pokazati strukturu potrošnje europskih kućanstava po članicama. Uz pomoć tog alata za vizualizaciju puno je lakše uočiti koliko su različiti obrasci potrošnje u Hrvatskoj u odnosu prema zbirnim podacima EU, a pogotovo u odnosu na bogatije članice.
Najuočljivija razlika jest puno viši udio ukupne potrošnje hrvatskih kućanstava na hranu i nealkoholna pića (19,5 posto) u odnosu na prosjek EU (14,3 posto). Za razliku hrvatska domaćinstva troše osjetno manje na kuću/stan i režije (voda, električna energija, plin i druga goriva) u odnosu na prosjek EU – 16,2 posto prema 25 posto u EU.
Iz usporedbi s prosjekom EU zanimljivo je primijetiti kako u jadranskim hotelima i restoranima apsolutno dominiraju stranci, ali je ipak udio potrošnje hrvatskih građana na restorane i hotele viši nego u EU – 13,6 posto u odnosu na 6,6 posto, a što se, naravno, ne treba objašnjavati višom potrošnjom u restoranima i hotelima nego osjetno nižom kupovnom moći. Naime, treba obratiti pažnju kako se radi o udjelima u strukturi ukupne potrošnje: Ako u EU kućanstva na zdravlje troše 4,7 posto, a u RH 4,8 posto, to ne znači da je potrošnja slična, nego da je prosječna potrošnja hrvatskih kućanstava puno niža na zdravlje jer su ukupna primanja niža nego prosječna u EU. Isto vrijedi za kategoriju obrazovanje; i u EU i u RH kućanstva troše po 0,9 posto, što znači da je realna potrošnja po kućanstvu na obrazovanje puno niža u RH.
Bode ipak u oči da hrvatska kućanstva na komunikacije troše u ukupnoj strukturi troškova (kao udio) puno više na komunikacije nego prosječno u EU – 4,1 prema 2,5 posto. To jednostavno znači da su hrvatska kućanstva puno više opterećena troškovima komunikacija, a telekomi upravo traže nova poskupljenja. Hrvatska kućanstva spremana su osjetno više svojih ukupnih prihoda potrošiti na alkoholna pića i cigarete - 7,8 prema 4,3 posto.
