Objavivši ovih dana strateški plan o pojačanoj ekspanziji talijanskih kompanija na tržišta Hrvatske, Slovenije i drugih bivših jugoslavenskih republika te Albanije, talijanska vlada označila je našu željeznicu, obnovljive izvore energije, plinovode i komunalnu infrastrukturu kao najvažnije "mete" ulaganja.
"Hrvatska je tradicionalno povlašten gospodarski i trgovinski partner naše zemlje. Polazeći od te čvrste baze, postoje brojne daljnje mogućnosti za naša poduzeća u hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, u kojem je osigurano 9,9 milijardi eura, od čega je 4,5 milijardi eura namijenjeno gradnji 750 kilometara željezničke mreže", navodi se u Strateškom planu za Jadransko-balkansku regiju koji je izradilo talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje, na čijem je čelu potpredsjednik vlade Antonio Tajani.
Kao prvi korak u ostvarenju plana, Ministarstvo je naložilo državnoj agenciji SIMEST da sa 200 milijuna eura podrži pojačanu prisutnost talijanskih tvrtki na tržištima zemalja bivše Jugoslavije i u Albaniji.
Pomoć SIMEST-a, prema spomenutome izvoru, išla bi za nastupe talijanskih tvrtki na sajmovima, promidžbene kampanje, investicijske konferencije i javne natječaje u regiji, ali i za dokapitalizaciju tvrtki kako bi one mogle "napasti" ciljana tržišta. Tajanijevo ministarstvo kao ukupan "kolač" koji talijanskom gospodarstvu stoji na raspolaganju u "jadransko-balkanskoj" regiji, navodi iznos od čak 30 milijardi eura.
Politička inicijativa
U osvrtu na mogućnosti koje se talijanskom gospodarstvu pružaju u Hrvatskoj, osim ulaganja u željeznicu, Tajanijevo ministarstvo skreće pozornost na ulaganju u jadransko-jonski plinovod, komunalnu infrastrukturu s naglaskom na pročišćivače voda i elektrane na obnovljive izvore energije. Kao primjer kompanije koja već sada ima snažne investicijske planove u Hrvatskoj navode ABS, odnosno Danieli Grupu koja, ističe se, u Sisku planira uložiti još 350 milijuna eura.
Bivši veleposlanik u Italiji Ivica Maštruko ocjenjuje talijanski Strateški plan za jadransko-balkansku regiju kao još jednu od političkih inicijativa namijenjenih ovome dijelu Europe.
- Imali smo, među ostalim, Inicijativu za jugoistočnu Europu, prije toga CEI, sada je tu i Otvoreni Balkan. Znači, toga ne nedostaje, ali bez ikakvih opipljivih rezultata - komentira Maštruko. Na opasku da je ovdje ipak riječ o gospodarskom planu, naš sugovornik kaže da je otvoreno pitanje koliko će se u talijanskom i drugim gospodarstvima "primiti" ipak, ističe, politička inicijativa.
Jedna akcija
- Kada govorimo, primjerice, o Antoniju Tajaniju, čije je ministarstvo napravilo plan, nema Tajani, a ni bilo tko drugi trenutačno u talijanskom političkom životu, tu snagu da tamošnjim industrijalcima nešto nametne - ocjenjuje Maštruko.
Kao početak pojačane kampanje talijanskoga gospodarstva u Hrvatskoj spomenuto ministarstvo najavilo je suradnju s trgovačkim lancem Konzum u akciji "Okusi Italije", koja bi trebala krenuti u svibnju ove godine. U Konzumu su nam jučer potvrdili da su s talijanskom Trgovačkom i investicijskom agencijom (ICE) dogovorili projekt "Okusi Italije", ali da u ovome trenutku ne mogu reći nešto više o tome hoće li iza akcije slijediti veća suradnja s talijanskim tvrtkama.
Tajanijevo ministarstvo napominje da je Italija tijekom 2022. postala najvažniji trgovinski partner Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, naše tvrtke tijekom 2021. u Italiju su izvezle robe i usluga za 18 milijardi kuna, a uvoz s tamošnjeg tržišta dosegnuo je gotovo 27 milijardi kuna.
Njemačka je u 2021., proizlazi iz podataka DZS-a, još bila glavno uvozno tržište za hrvatsko gospodarstvo s 31,6 milijardi kuna vrijednosti uvezenih roba i usluga, a vrijednost našeg izvoza u Italiju još je pretprošle godine bila veća od izvoza u Njemačku.