Ratni zločinac Tomislav Merčep u srijedu je pokopan na zagrebačkom Mirogoju. Na pogreb Merčepu došlo je niz lica poznatih osoba, uglavnom s krajnje desnog spektra hrvatske politike, ali viđen je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Od ostalih poznatih osoba na pogreb Merčepu došli su Branimir Glavaš, Anto Đapić, Josip Jurčević, Dražen Keleminec, Željko Sačić, Ivica Marijačić, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Velimir Bujanec...
Na pogrebu je, sudeći prema fotografijama, bio znatno veći broj ljudi nego li je to dopušteno aktualnim epidemiološkim mjerama.
Tomislav Merčep je umro u utorak 17. studenog u dobi od 69 godina. Bio je zapovjednik postrojbe pričuvne policije u Pakračkoj Poljani, a bio je i ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova.
U svibnju 2016. osuđen je na pet i pol godina zatvora jer kao zapovjednik postrojbe poznate kao "merčepovci" nije spriječio zločine nad srpskim civilima, a Vrhovni sud mu je u veljači 2017. kaznu povisio na sedam godina. U ožujku 2020. je odlukom Vrhovnog suda uvjetno pušten iz zatvora nakon tri četvrtine sedmogodišnje kazne.
Od početka je tvrdio da je nevin, a poricao je i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. Tužiteljstvo ga je isprva teretilo da je zapovijedao zločine, no optužnica je potom ublažena pa je osuđen jer svoje podređene u zločinima nije spriječio.
Merčep je uhićen u prosincu 2010. godine, a istraga protiv njega pokrenuta je 19 godina nakon počinjenih zločina.
"Na krivoj strani povijesti"
U Remetinec je odveden nakon izricanja nepravomoćne presude 12. svibnja 2016.. Godine 2018. Merčep je zbog zdravstvenih razloga bio tridesetak dana na liječenju u Krapinskim toplicama, nakon toga se vratio u kaznionicu i nastavio odsluživati zatvorsku kaznu.
Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac Zdravko Majerović kazao je da Merčepova odgovornost proizlazi upravo iz činjenice da je bio zapovjednik na terenu te da je, 'bez obzira na okolnosti agresivnog rata' imao prilike spriječiti nezakonita uhićenja, ubojstva i mučenja civila s kutinskog, pakračkog i zagrebačkog područja.
- Da ste reagirali na prve događaje... Sve ovo ne bi se dogodilo i hrvatska povijest bi jedinim dijelom izgledala bitno drugačije. Ovako ste vašom pasivnošću i nerazumijevanjem zla koje vas okružuje, potpuno svjesno ostali na pogrešnoj strani povijesti Republike Hrvatske - kazao je sudac.
Dodao je i da su nedjela koja su počinili 10 do najviše 15 pripadnika Merčepove postrojbe, u odnosu na preko 300 pripadnika koji su kroz nju prošli, 'najniži oblik ljudskog postojanja i postupanja' te da nemaju nikakve veze s obranom domovine.
Ubojstvo obitelji Zec
U obrazloženju je spomenuto i ubojstvo zagrebačke obitelji Zec, koje je sudac poistovjetio sa zločinima neprijateljske strane.
'Merčepovci' su, prema tvrdnjama iz optužnice, na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
Za aktivnosti Tomislava Merčepa i njegove skupine hrvatska javnost doznala je još početkom 1992. kad je uhapšena skupina koja je likvidirala zagrebačku obitelj Zec. Privedeni su tada u istrazi progovorili ne samo o ubojstvu te zagrebačke obitelji, već o nizu drugih odvođenja i likvidacija koje su počinili na Pakračkoj poljani.
Zbog proceduralne pogreške oslobođeni su kaznene dogovornosti za ubojstvo obitelji Zec, a kad su posrijedi zločini na Pakračkoj poljani optuženi su i osuđeni samo za ubojstvo svog suborca Aleksandra Saše Antića. Ni u suđenju za ubojstvo obitelji Zec, niti u suđenju za ubojstvo Aleksandra Antića, Merčep nije pozvan niti u funkciji svjedoka.