Za tek nešto više od mjesec dana iz Zagreba će u Bruxelles biti poslana finalna verzija vjerojatno najvažnijeg dokumenta koji će donijeti aktualna Vlada u svojem mandatu. Riječ je o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ključnom aktu za povlačenje 9,4 milijarde eura iz Fonda za oporavak nakon krize izazvane pandemijom.
Za Hrvatsku, državu koja je lani zabilježila rekordni pad bruto nacionalnog proizvoda među državama članicama Europske unije, suvišno je i naglašavati važnost tog novca, pogotovo s obzirom na to da oko 6 milijardi eura od tog iznosa dolazi u formi bespovratnih sredstava.
Jasno je i da maksimalno iskorištavanje tog novca predstavlja trenutačno ultimativni nacionalni interes, no ništa manje važan nije ni način iskorištavanja tog novca. Elementarna logika nalaže da je nacionalni interes taj da se za svaku kunu europskog novca u hrvatskom gospodarstvu ostvari što veći multiplikativni efekt, da svaka kuna investicija financiranih iz tog novca povuče što više kuna dodatnih ulagačkih budžeta, da rezultati svakog projekta koji se na taj način realizira što prije budu vidljivi u statistikama koje mjere ekonomski i društveni progres zemlje.
Iskoriste li se na pravi način, sredstva iz Fonda za oporavak mogla bi poslužiti kao svojevrsni okidač novog ciklusa gospodarskog rasta te dugoočekivanih strukturnih promjena u gospodarstvu i društvu općenito. Ne bude li distribucija tog novca optimalna, postojeći status quo mogao bi biti ojačan, neefikasnosti očuvane, a problemi neriješeni.
U situaciji kad potrebe za financijskim sredstvima u Hrvatskoj znatno nadmašuju čak i okvire tog vrlo značajnog budžeta, jasno je da je preduvjet za postizanje što pravednije i pragmatičnije raspodjele upravo taj da proces izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bude maksimalno uključiv proces s visokom razinom transparentnosti. Javna rasprava neizostavni je dio tog procesa, no nažalost, strukturirane razmjene argumenata informiranih sugovornika dosad na temu Nacionalni plan u javnosti nije bilo. Ili barem nije bilo dovoljno.
Upravo zato je Jutarnji list odlučio u sklopu svojeg već renomiranog formata "Prava pitanja" pokrenuti i javnu diskusiju o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Koristeći golemi doseg naše tiskane i digitalne platforme tijekom sljedećeg mjeseca na dnevnoj ćemo razini pratiti proces donošenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (i sve povezane teme), analizirati njegove prednosti i mane, vrednovati predložene projekte i - ako je potrebno - proaktivno predlagati alternativna rješenja.
U tom procesu otvorit ćemo naše stranice svim zainteresiranim sudionicima - poduzetnicima, analitičarima, predstavnicima državnih institucija te članovima akademske zajednice. Uvjereni smo da ćemo na taj način dati vrijedan doprinos maksimalnom iskorištavanju generacijske prilike koja je pred Hrvatskom.