Hrvatske interventne službe u ovom trenutku imaju na raspolaganju šest helikoptera za hitne medicinske letove, dva vojna helikoptera za poslove traganja i spašavanja, a uskoro će im se u tome pridružiti još dva policijska helikoptera.
To je najveći broj helikoptera koji je Hrvatska ikad imala na raspolaganju za hitne medicinske letove te za traganje i spašavanje. Četiri helikoptera Airbus u ponedjeljak 1. travnja počela su letjeti u sklopu Helikopterske hitne medicinske službe, dok iste poslove sa svoja dva transportna helikoptera obavlja i Ratno zrakoplovstvo.
Simulacijskim vježbama u Rijeci je obilježeno uspostavljanje Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) s kojom je, prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, Hrvatska nakon više desetljeća dobila "kariku koja je nedostajala u pružanju zdravstvene skrbi". Prema njegovim riječima, to znači da hitna pomoć više neće ovisiti o helikopterima vojske ili policije koji nisu adekvatno opremljeni za prijevoz unesrećenih, već će imati četiri helikoptera raspoređena na četiri lokacije - na otoku Krku, u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
No kako helikopteri HHMS-a zasad ne mogu obavljati letove noću, to će do daljnjega obavljati vojni helikopteri. Kao, primjerice, u nedjelju kada je noću vojnim letom prevezen pacijent s Raba. To je bio 3000. pacijent koji je od 2016. godine prevezen vojnim helikopterom. HRZ u ovom trenutku na raspolaganju ima dva helikoptera s posadama na Krku i u Divuljama. Prema ugovoru, letjelice HHMS-a u srpnju bi trebale steći punu operativnost za noćne letove.
Ministar zdravstva tvrdi da će se nakon uvođenja HHMS-a, pomorske hitne medicinske službe i nadopunjene kopnene hitne medicinske službe moći izraziti puni potencijal hitne medicinske službe. - Hrvatska je sada među zemljama koje imaju najrazvijenije sustave hitne medicinske pomoći - ustvrdio je ministar zdravstva.
Vrijednost projekta HHMS je 62,5 milijuna eura, a djelomično je financiran europskim novcem, s 10 milijuna eura bespovratnih sredstava. Beroš je kazao da je, što se tiče plaćanja ovih usluga, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izradio novi dijagnostičko-terapijski postupak koji uključuje sat vožnje i medicinske timove.
- Naravno da je za sve one koji su zdravstveno osigurani u RH ova usluga besplatna. Isto tako, na osnovi međunarodnih ugovora besplatna je i za sve članove Europske unije. Međutim, za građane trećih zemalja ova će se usluga prema važećem cjeniku HZZO-a naplaćivati - rekao je Beroš.
Prema njegovim riječima, ovo je tek početak, a riječ je o konceptu koji se razvija i koji će se širiti, kao što je to, primjerice, učinila Danska s ovakvom službom.
- Postupno ćemo širiti mrežu bolničkih helidroma te pozivam predstavnike lokalne i regionalne samouprave da planiraju i svoje postojeće ili nove operativne sletne površine, jer tako ovu službu činimo kvalitetnijom i boljom. Inicijalni nam je zadatak regionalno pokriti čitavu Hrvatsku - rekao je, najavivši da je Europska komisija obećala i daljnje sufinanciranje razvoja hitne medicinske službe.
S novom Helikopterskom hitnom medicinskom službom pokriven je prijevoz pacijenata unutar kritičnog "zlatnog sata", a helikopteri nisu kupljeni, već je na temelju javnog natječaja izabran operater na sedam godina na osnovi 1500 sati leta godišnje, odnosno 10.500 sati leta za cjelokupno razdoblje.
Predviđeno je da će helikopterska baza Rijeka u Omišlju imati do 450 sati leta godišnje, baza Split 600, Zagreb 250, a Osijek 200 sati leta godišnje. Najveći procijenjeni broj sati naleta predviđen je za Rijeku i Split s obzirom na to da se na tom području nalazi najveći broj stanovnika u udaljenim, slabo naseljenim područjima i na otocima, slabija je pokrivenost bolnicama, a tijekom turističke sezone višestruko se uveća broj potencijalnih korisnika.
- Možda smo malo bili ‘komotniji‘ s brojem sati, ali nismo na to gledali tako. Ovo se ne može mjeriti brojevima u eurima, nego brojem spašenih života. Drago mi je da smo već prvi dan imali dvije intervencije i već sada ova služba pokazuje svoj smisao i sadržaj. Dakle, pomoglo se mladom bolesniku s Malog Lošinja, pomoglo se pacijentu na Rabu, isto kao što su proteklih nekoliko mjeseci naše brodice spašavale živote u uvjetima kada helikopteri MORH-a nisu mogli letjeti - rekao je Beroš.
U bazama nove službe je po 15 liječnika i 15 medicinskih tehničara, a pružatelj usluge jamči dostupnost usluga HEMS-a 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu za baze u Splitu i Rijeci. Nakon što stigne dojava o hitnom slučaju, helikopter mora reagirati u roku od pet minuta od dojave, a u noćnim je uvjetima vrijeme reakcije do 15 minuta.
Unutar takozvanog zlatnog sata kod moždanog udara, srčanog infarkta i politraume povećavaju se šanse za preživljavanje za od 30 do 50 posto, a to bi sada, uz vozila i brodice, trebalo biti pokriveno i helikopterima.
