ZAGREB - Nešto više od polovice anketiranih želi prijevremene izbore, a oni bi na vlast uvjerljivom većinom doveli koaliciju SDP-HNS-IDS - tako bi glasio sukus istraživanja političkog raspoloženja koje je u posljednjim danima listopada provela agencija Mediana Fides. Da su Hrvatskoj potrebni prijevremeni parlamentarni izbori misli 52,5 posto ispitanika, a 38,1 posto je protiv njih. Svega je 9,4 posto onih koji o tome pitanju nemaju stav.
Sad i odmah
Omjer sličan ovome dobiven je i u odgovoru na pitanje treba li Jadranka Kosor podnijeti ostavku na premijersku dužnost. Dok bi 55,2 posto ispitanih podržalo takav premijerkin potez, 36,5 posto ih je uvjereno da ona premijerski mandat treba odraditi do kraja.
U kategoriji ispitanika koji priželjkuju prijevremene izbore dominiraju oni, 72,4 posto, koji smatraju da ih treba održati sad i odmah, što je iz tehničkih razloga nemoguće, ali ilustrira nestrpljenje te skupine ispitanika da HDZ ode s vlasti. Među onima koji žele prijevremene izbore 11,6 posto je ispitanika koji su očito svjesni da je za njihovo raspisivanje potrebna određena procedura, pa žele izbore unutar tri mjeseca.
Da se danas održavaju parlamentarni izbori, na njima bi, prema ovom istraživanju, s prednosti od čak 21,5 posto pobijedila Kukuriku koalicija. Za nju bi glasalo 51,4 posto birača, a desna koalicija, uz pretpostavku da je čine samo HDZ i HSS, osvojila bi 29,9 posto glasova.
Prednost nad HDZ-om
Istraživanje podrške strankama pokazuje da bi SDP, da se danas održavaju izbori, imao prednost u udnosu na HDZ od 9,1 posto glasova. Socijademokrati bi u ovom trenutku osvojili 32 posto glasova, gotovo jednako kao i na posljednjim parlamentarnim izborima, a HDZ-u bi dalo glas 22,9 posto ispitanih, što je 12 postotaka manje nego na parlamentarnim izborima 2007.
Produbljavanje gospodarske krize, rast broja nezaposlenih i korupcijske afere dovele su HDZ u situaciju sličnu onoj u kojoj se našao nakon Tuđmanove smrti. Glavna oporbena stranka je na valu želje građana za promjenom zadržala rejting iz izborne 2007.
Ispod izbornog praga
Pod pretpostavkom da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica (umjesto sadašnjih deset), u Sabor bi ušle još samo dvije stranke: Hrvatska narodna stranka i HSS, koja je tek “za dlaku” preskočila petpostotni izborni prag.
U klubu stranaka koje bi ostale ispod izbornog praga, kad bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, najjača je Hrvatska stranka umirovljenika. I dok HSU ima koalicijski potencijal, to se teško može reći za HSP i HSLS. HSP se nije uspio oporaviti od pada na posljednjim parlamentarnim izborima, jer dvapostotna podrška koju danas uživa pokazuje da krajnje desna, pretežito antisrpska, politika Danijela Srba nema više bitniju prođu među hrvatskim biračima.
Jednako tako ni Kukuriku koalicija ne bi znatnije profitirala od širenja koalicijskog saveza na HSLS, s obzirom na to da podrška toj stranci od 1,8 posto pokazuje da Darinko Kosor nije uspio revitalizirati njezin ugled.
Važna poruka ovog istraživanja je i veliki sinergijski učinak koalicije lijevih stranaka.
Ono pokazuje da su birači koaliciju stranaka lijevog centra spremni nagraditi znatno više nego što su voljni dati glasova tim strankama pojedinačno. Naime, zbroj glasova koje SDP, HNS, IDS i HSU dobivaju pojedinačno iznosi 42,7 posto, a u koaliciji te iste stranke dobivaju 51,4 posto.
Nastupajući zajedno na izborima te stranke, pod pretpostavkom da je Hrvatska jedna izborna jedinica, dobivaju 8,7 glasova više nego da nastupaju pojedinačno. Istodobno, sinergijski učinak zajedničkog izbornog nastupa HDZ-a i HSS-a neznatan je jer im zajednički nastup donosi svega 1,8 posto glasova više nego da na izbore idu samostalno.
Država bez novca
Strah od bankrota države itekako se uvukao među hrvatske građane. Naime, na pitanje bojite li se da će Hrvatska bankrotirati ako se kriza nastavi, 32,3 posto izjavilo je da izrazito strahuje od bankrota države, oko 42 posto građana u većoj ili manjoj mjeri strahuje od bankrota države, a svega 14,4 posto odgovorilo je da ih uopće ne muči ta bojazan.
Ustavni sud razljutio je građane
Da ideja o prebacivanju “vrućeg krumpira”, zvanog odluka o sudbini referenduma iz ruku Sabora u ruke Ustavnoga suda nije pridonijela jačanju povjernenja građana u Ustavni sud pokazuje podatak da čak 57,5 posto ispitanih ne podržava njegovu odluku o referendumu. Poražavajuće je da Odluku Ustavnog suda prihvaća svega 30,6 posto ispitanih, a 12 posto anketiranih nema stav o tome pitanju.
Rezultati ankete pokazuju da odluka Ustavnog suda nije revoltirala samo one građane koji su svojim potpisom podržali referendumsku inicijativu, nego većinu njih.
Naime, referendumsku inicijativu podržalo je oko 16 posto upisanih u biračke popise, a odluku Ustavnog suda ne prihvaća 57 posto reprezentativnog uzorka. Rezultati ankete upućuju na to da bi referendum, da je doista i održan - uspio.
Anketni rezultati pokazuju da bi u interesu očuvanja vjerodostojnosti Ustavnog suda bilo da je odluku o sudbini referenduma, kako to i nalaže Zakon o referendumu, donio Sabor konsenzusom svih parlamentarnih stranaka. ( S. Lukić)