Policija je u prošloj godini imala više od 50.000 postupanja u ilegalnim ulazima u Republiku Hrvatsku, povećanje je to od čak 190 posto u odnosu na godinu prije, a podaci o gotovo 6000 postupanja samo u prva dva mjeseca ove godine nagovještavaju da će ova godina vjerojatno nadmašiti prethodnu. Prema podacima koje nam je dostavio MUP, gotovo svakoga dana na hrvatskim cestama uhvate po tri krijumčara, što znači da ih je zapravo "u prometu" višestruko više.
Tko su krijumčari? Osobe koje su već činile kaznena djela, ali i obiteljski ljudi bez kriminalne prošlosti koji su željne brze zarade. Uglavnom su to državljani država na ruti kretanja migranata koji čine udio od 60-70 posto u ukupnoj brojci (Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija).
Procesuirano 105 počinitelja
- U određenom broju slučajeva, koji nije zanemariv, evidentirani su državljani istočne Europe i to najčešće Ukrajine, Rumunjske, Moldavije i Bugarske - kažu nam u MUP-u. Za krijumčarenje tj. "protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma" u prva dva mjeseca 2023. godine za 91 kazneno djelo procesuirano je 105 počinitelja, a u 2022. godini evidentirano je ukupno 914 kaznenih djela za koja su procesuirana 774 počinitelja, kažu nam u MUP-u.
Riječ je mahom o mlađim muškarcima koji preko Facebooka ili Telegrama dobiju ponudu za prijevoz putnika, unajme automobil, dobiju lokaciju na kojoj moraju pokupiti ilegalce i mjesto gdje ih trebaju ostaviti. Naknada je nekoliko stotina eura po čovjeku. Organizatore krijumčarenja u pravilu nikada ne upoznaju. Najbolje prolaze oni koji voze po dva putnika jer ne privuku pažnju policije, a najgore oni s pretovarenim kombijima i dostavnim vozilima. Zabilježili smo slučaj Rumunja s prebivalištem u Italiji Alexandra-Ioana B. (31), koji je u Hrvatskoj prvo kupio vozilo SsangYong u Križevcima, onda se uputio u Mazin na području Gračaca te pokupio deset Pakistanaca i jednog državljanina Bangladeša, da bi odmah zatim pao u policijske ruke.
Jedno od najvećih pojedinačnih krijumčarenja zabilježeno je na autocesti A1 u srpnju 2021. godine kada je troje mladih državljana BiH organiziralo krijumčarenje čak 158 migranata. Mladi prijevoznik u dobi od 27 godina na radu u Sloveniji tamo je rentao prikolicu za svoj kamion, a volan predao 23-godišnjem prijatelju iz djetinjstva, dok je on sa zaručnicom bio "prethodnica" u osobnom vozilu, namjeravajući dojavljivati prijatelju u kamionu ima li putem policije.
Pokušavaju se izvući lažima
Posao im je neslavno završio, kamion je zaustavljen na A1, a osobni automobil na graničnom prijelazu Stara Gradiška. Svi su dobili zatvorske kazne, između osam mjeseci i godine i pol. U ovom slučaju nikad se nije doznalo koliko su krijumčari trebali dobiti novca.
Zanimljivi su i izgovori krijumčara prilikom policijskih ispitivanja, neki odmah priznaju kazneno djelo i pokaju se, a drugi tvrde da su prevareni jer nisu znali da se radi o ilegalcima, no ima i duhovitih izgovora, poput onih: "Stao sam odmoriti na ugibalištu i odjednom su mi u vozilo počeli ulaziti nepoznati ljudi, pa sam ih poveo iz straha".
U nezakonitom prelasku državne granice prema državljanstvu najviše je zatečeno državljana Afganistana (29%), Iraka (13%), Burundija (11%), Pakistana (9%), Turske (8%) te Bangladeša (6%).
- Bitno je naglasiti da su tijekom 2022. godine državljani Burundije, Kube, Indije i Gvineje iz Srbije, a državljani Turske najčešće iz Bosne i Hercegovine za svoj dolazak u Europu koristili bezvizni režim Srbije i BiH. Samo ta državljanstva u ukupnoj brojci čine udio od približno 30% nezakonitih prelazaka u RH, pojasnili su u policiji.