Luksemburžaninu Christopheu Hansenu dodijeljen je resor poljoprivrede u novom mandatu Europske komisije, bez sumnje jednom od najtežih resora u EU. Među najmlađim članovima Europske komisije, Hansen vodi jedan od najstarijih i najvažnijih resora koji je pod stalnim pritiskom.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) preživjela je brojne reforme i ostala područje za koje, uz kohezijsku politiku, ide i najveći dio proračuna EU.
Uniji je, naime, najvažnije imati dovoljno hrane u svakom trenutku, što nužno znači da, unatoč novim izazovima, ne može odustati od subvencioniranja poljoprivrede. No, prema mišljenju mnogih, EU je otišla predaleko u reguliranju poljoprivrede, toliko da je na poljoprivrednike stavila prevelik teret. Poljoprivrednika je u EU sve manje, još je manje mladih poljoprivrednika, a konkurencija u svijetu sve je veća. O svim tim izazovima, uoči posjeta Zagrebu, za Jutarnji list govori povjerenik Hansen.
Pregovori oko nove Zajedničke poljoprivredne politike se nastavljaju u EU. Što je ono što će se najviše mijenjati i hoće li EU odustati od brojnih pravila iz "zelenih" politika koje su jako zakomplicirale život poljoprivrednicima u EU, a onda i u Hrvatskoj?
- Zajednička poljoprivredna politika je učinila naš kontinent samodostatnim za hranu i ostaje vitalna zaštita i potpora za naše poljoprivrednike i sektor poljoprivredne proizvodnje. U trenutačnom geopolitičkom okruženju imati osiguranu hranu je važnije nego ikad. Moramo osigurati da se naša politika uskladi s postojećim izazovima. Kad sam počeo svoj mandat, obećao sam da ću posjetiti sve zemlje članice u prvoj godini mandata.
Posjetio sam dosad njih 14, i imat ću zadovoljstvo biti u Hrvatskoj 22. svibnja. Ono što je jasno jest da su poljoprivrednici pod ogromnim pritiskom. Administrativni troškovi u prosjeku koštaju 1230 eura godišnje. To nije normalno! Farmeri trebaju proizvoditi hranu, a ne trošiti vrijeme ispunjavajući formulare. Zbog toga sam 14. svibnja predstavio nekoliko mjera pojednostavljenja. Naši bi prijedlozi mogli uštedjeti do 1,58 milijardi eura godišnje poljoprivrednicima i 210 milijuna državnim administracijama.
Što se tiče pravila iz Zelene tranzicije koja spominjete, ankete provedene među poljoprivrednicima u cijeloj EU jasno su pokazale da im ta pravila predstavljaju teret. Zbog toga smo predložili financijsku kompenzaciju za njih radi usklađivanja s određenim zahtjevima. Proizvođači organske hrane također će biti izuzeti od svih zelenih zahtjeva ZPP-a, što nazivamo ‘uvjetovanost‘, jer smatramo da pravila za proizvodnju organske hrane pružaju jednaku razinu zaštite prirode.
Ono što ja doista želim jest smanjiti razinu kompleksnosti, izbjeći preklapanje regulacija za poljoprivrednike i također dopustiti teritorijalna rješenja. Poljoprivrednici i države članice znaju najbolje koji su njihovi izazovi na terenu. Dajmo im onda više odgovornosti.
EU ima brojne prioritete, poput većih ulaganja u obranu, digitalnu tranziciju, zeleni dogovor, energetsku učinkovitost i druge. U pregovorima za budući Višegodišnji financijski okvir, koja će biti sudbina Zajedničke poljoprivredne politike? Hoće li EU zadržati razinu financijske pomoći za poljoprivrednike ili će se ona smanjiti?
- Proizvodnja hrane i osiguranje pristupa hrani ponovno su na vrhu političke agende. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) relevantnija je nego ikad, osobito zato što moramo pružiti potporu mladim generacijama poljoprivrednika kako bismo ostali samodostatni. S vremenom smo izgradili instrumente koji pomažu u osiguravanju poštenog prihoda za poljoprivrednike, sigurne i pristupačne hrane za potrošače te poštenog odnosa prema okolišu u kojem djelujemo. Vjerujem da moramo zadržati ovaj koherentan skup alata i proračunsku snagu ZPP-a. Konačni iznos odredit će šefovi država, naravno. Ja ću kreirati politiku u skladu s onime što nam bude dodijeljeno.
Hoće li države imati više slobode da kreiraju svoje politike, kako bi sačuvale stabilnu proizvodnju hrane u sve nestabilnijem političkom okruženju u svijetu?
- Davati više fleksibilnosti državama članicama znači istovremeno i davati im veću odgovornost. Sektor poljoprivredne proizvodnje jer vrlo šarolik. I dalje imamo puno malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. To je vrlo je važno za našu otpornost, ali i za održivost ruralnih područja i kulture u životu. Zbog ovoga rješenja ‘jedna veličina stoji dobro svima‘ u poljoprivredi ne djeluju. Poljoprivrednici su imali poteškoće sa zahtjevima iz zelene politike jer su pravila standardizirana i uniformna za cijeli kontinent. Ali poljoprivrednici u Finskoj i Hrvatskoj su vrlo različiti.
Paket simplifikacija prvi je korak u našim naporima za uvođenje više pragmatizma u Zajedničku poljoprivrednu politiku. Primjerice, za određene zahtjeve - ako država ima nacionalni zakon koji je usporediv s pravom EU - to bi za nas bilo dovoljno. Ne bi trebali dodavati nova pravila. Nemojmo uvoditi nove slojeve regulacija za poljoprivrednike.
Također želim omogućiti bržu potporu poljoprivrednicima u slučaju prirodnih nepogoda. Predlažemo uspostavu nacionalnog fonda za krizne investicije, s tri posto sredstava iz ZPP-a za svaku zemlju korisnicu. Taj bi se fond iz proračuna ZPP-a mogao brže podijeliti pogođenim poljoprivrednicima. Naš je cilj i dalje zajednički i europski, ali se provedba mora prilagoditi lokalnim stvarnostima.
PROČITAJTE VIŠE Slom hrvatske poljoprivrede, uvoz hrane eksplodirao od 2013.: Evo što nam sve stiže iz drugih zemalja
Hrvatski se poljoprivrednici posebno žale da im birokracija i administracija, za koju smatraju da im je nameće EU, kompliciraju djelatnost te im zbog toga ostaje premalo vremena za obavljanje osnovnog posla. Što se može napraviti kako bi im se olakšao rad i proizvodnja te motivirali mladi ljudi za bavljenje poljoprivredom u EU, s obzirom na to da je sve više starijih poljoprivrednika, a mladi se slabo odlučuju za taj poziv?
- Spomenuli ste važnu stvar. U veljači sam predstavio smjernice i ambiciju za sektor poljoprivredne hrane u okviru vizije za hranu i poljoprivredu. Naše promišljanje fokusiralo se na jedno pitanje: kako učiniti poljoprivredu privlačnom za sadašnje i buduće generacije? Ovo je vodilja mog posla. Želim po svaku cijenu izbjeći situaciju u kojoj bi naši zahtjevi obeshrabrili mlade poljoprivrednike da se bave ovim poslom ili natjerali sadašnje na prestanak bavljenja poljoprivredom jer jednostavno ne bi vrijedilo trošiti toliko vremena na birokraciju.
Spomenuo sam nekoliko mjera koje sam predstavio i objasnio koristi za poljoprivrednike, kako financijske, tako i one koje štede vrijeme. Dopustite mi da dodam još neke. Tražimo od država članica samo jednu kontrolu godišnje. Očekujemo da poljoprivrednik koji koristi fondove iz ZPP-a bude podvrgnut kontroli samo jednom godišnje, a ne nekoliko puta. Također želimo ohrabriti države da poboljšaju digitalizaciju sustava. Trenutačno poljoprivrednici moraju pružiti istu informaciju nekoliko puta. To je bespotrebno trošenje vremena. Ako bi se povezali svi digitalni alati, poljoprivrednik bi morao samo jednom poslati svoju informaciju, koja bi se zatim mogla koristiti više puta.
Za potporu malih poljoprivrednika predlažemo uvođenje jednokratne paušalne investicijske isplate od 50 tisuća eura kako bismo im osigurali poslovanje. Naš paket je puno više od pojednostavljenja; on je i konkurentnost, i otpornost, i digitalizacija. Ali ako želimo uspjeti brzo dovesti do promjena, moramo blisko surađivati s državnim administracijama.
EU cilja sklapanje novih trgovačkih sporazuma poput onog EU-Mercosur. Poljoprivrednici ovo gledaju kao prijetnju jer se boje da će EU biti poplavljena uvozom jeftine hrane iz raznih zemalja, dok oni sami moraju poštovati stroga pravila unutar EU. Kako EU može riješiti ovo pitanje, ili će postati veliki uvoznik hrane?
- Čujem i razumijem zabrinutost poljoprivrednika. Izražena frustracija je istovremeno i rezultat preopterećenja nagomilanim pravilima i regulativama, osjećaja nepoštenog tretiranja u odnosu na kolege globalno, i nedobivanja prikladnog priznanja za njihov težak rad.
Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi jest da smo odlučni zadržati visoke sanitarne standarde i po tom pitanju nikada nećemo pristati na kompromis. Primjerice, meso tretirano hormonima neće biti dopušteno na teritoriju EU, a od 2026. godine više nećemo uvoziti hranu iz područja pogođenih rašumljivanjem. Uspostava jednakih uvjeta je složen proces, i radimo na tome da ga ostvarimo. Naša vrata nisu potpuno otvorena, ali priznajemo važnost trgovine i potražnje za našim poljoprivrednim proizvodima. Kao najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, EU je prošle godine ostvarila pozitivnu trgovinsku bilancu od gotovo 64 milijarde eura, i potrebni su nam pouzdani partneri kojima možemo izvoziti.
Kada je riječ o partnerskom sporazumu s Mercosurom, on će značajno poboljšati pristup tržištima za naše poljoprivredne proizvode na tržištu od 280 milijuna potrošača. Iako smo svjesni zabrinutosti u vezi s osjetljivim proizvodima kao što su junetina, perad, šećer i etanol, sporazum postavlja jasna ograničenja za uvoz tih proizvoda. Što je vrlo važno, ispregovarali smo bilateralne zaštitne mjere za rješavanje potencijalnih poremećaja na tržištu te privremene tarife za povlačenje preferencija u slučaju potrebe.
Hrvatska se suočava s velikim strukturnim problemima i neproporcionalno velikim uvozom poljoprivrednih proizvoda iz drugih članica EU koje imaju intenzivniju proizvodnju. Godinama to negativno utječe na domaću proizvodnju, dok smo istovremeno još uvijek nisko konkurentni u usporedbi s drugim zemljama koje su pristupile EU prije Hrvatske. Može li, primjerice, Hrvatska autonomno donijeti propise koji bi odredili koliki udjel uvozne hrane može biti u odnosu na domaću, kako bi spasila svoju proizvodnju?
- Unutarnje tržište EU jedno je od najvećih snaga: jamči slobodu kretanja robe, uključujući poljoprivredne proizvode, između svih zemalja članica. Niti jedna zemlja članica, pa ni Hrvatska, ne može ograničiti uvoz robe iz druge zemlje članice. No, to također znači da hrvatski proizvođači imaju ista prava pristupa kada izvoze u druge zemlje EU. Kako bi poljoprivrednicima u EU omogućili koristi od unutarnjeg tržišta, u nedavno usvojenoj Viziji za poljoprivredu i hranu stavili smo snažan naglasak na konkurentnost i jednakost. Jačamo svoja pravila kako bismo bolje zaštitili poljoprivrednike i sektor malih i srednjih poduzeća od jačih operatera, poput velikih trgovinskih i prerađivačkih lanaca.
Dalje, od 2023. do 2027. godine Hrvatska ima na raspolaganju 3,7 milijardi eura za jačanje konkurentnosti, otpornosti i inovacija za poljoprivrednike i ruralna područja, između ostalog. Ovi fondovi mogu se koristiti za ulaganja u modernizaciju poljoprivrede, razmjenu znanja, suradnju i razvoj ruralnih zajednica. Zahvaljujući Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i njihovoj sposobnosti djelovanja, uvjeren sam da će hrvatski poljoprivrednici biti u stanju natjecati se na unutarnjem tržištu i održati domaću proizvodnju.
Vi ćete sudjelovati na ceremoniji dodjele nagrade za Mlade poljoprivrednike u organizaciji Jutarnjeg lista. Koliko je danas važno motivirati mlade da preuzmu poljoprivredu? Specifičan problem za Hrvatsku jest to što mladi nemaju zemljište u posjedu, teško dolaze do njega, a i dalje imamo ogromne površine državnog poljoprivrednog zemljišta. Kako EU može pomoći mladim poljoprivrednicima, primjerice povoljnim kreditima ili nekim drugim mjerama, te pomoći tranziciji sa starijih na mlade farmere?
- Apsolutno je ključno podržati i motivirati mlade ljude za angažiranje u poljoprivredi. Upravo sam prošli tjedan sudjelovao na svom drugom ‘Dijalogu o politikama mladih‘, gdje sam imao priliku izravno čuti od mladih poljoprivrednika o njihovim nadama, izazovima i kakvu budućnost oni žele u poljoprivredi. U Hrvatskoj tek oko 14 posto poljoprivrednika ima manje od 40 godina. To je zabrinjavajuće ne samo za Hrvatsku nego i za budućnost poljoprivrede širom EU. U posljednjih deset godina EU je izgubila oko tri milijuna poljoprivrednika. Ostalo ih je oko devet milijuna. Mislim da je naša zajednička zadaća stvoriti prilike i okruženje u kojem će tih devet milijuna poljoprivrednika opstati i prosperirati.
Nakon ljeta predstavit ćemo strategiju za rješenje ključnih prepreka koje otežavaju ili obeshrabruju mlade poljoprivrednike da uđu ili ostanu u ovom sektoru. EU će raditi na poboljšanju potpore za mlade poljoprivrednike u početku njihove djelatnosti. Međutim, njima su potrebne još neke osnovne stvari. Moraju imati pristup znanju za razvoj poslovanja, a naravno i pristup kreditima i zemljištu. Ruralna područja također moraju pružiti prikladnu infrastrukturu, škole, zdravstvene usluge, internetsku pokrivenost i sve ostalo što će ih učiniti privlačnima. U tome nam je potrebno da i nacionalne vlasti odrade svoj dio.
Za kraj, jedno osobno pitanje. Poznajete li hrvatsku hranu i vina? Ima li nešto što ste kušali, a da biste izdvojili kao hrvatski brend i nešto čime bi mala Hrvatska i mali poljoprivrednici mogli biti prepoznati na velikom tržištu EU?
- Znam da je Hrvatska poznata po vinima. Trenutačno Hrvatska ima 74 vina i prehrambena proizvoda zaštićena kao geografski indikator, što već jasno pokazuje da ima veliku kulinarsku ostavštinu. Siguran sam da će se to još više moći zaštititi u budućnosti.
Veselim se kušanju vaše lokalne kuhinje kada sljedeći tjedan budem tamo. Posebno bih volio kušati paški sir s dalmatinskim pršutom uz čašu dingača. Biti povjerenik za poljoprivredu i hranu donosi određene privilegije!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....