S 50 godina starim IMT-om, popularnim ‘‘Fergusonom‘‘, na čelu kolone više od 200 seljaka s preko 70 traktora održalo je u ponedjeljak prijepodne prosvjed u Đakovu kao znak podrške kolegama poljoprivrednicima u Njemačkoj i Francuskoj, koji već danima prosvjeduju u svojim zemljama nezadovoljni stanjem u poljoprivredi na razini Europske unije. Provezli su se od đakovačke obilaznice do centra grada, gdje su na pola sata usporili promet. Onaj ‘‘Ferguson‘‘ s početka teksta, inače, bio je i jedini takav u ovoj traktorskoj ergeli koja je, kako su nam objasnili prosvjednici, ukupno težila 10.000 konjskih snaga. Sve su to bile ozbiljne traktorske marke kao što su John Deere, Fendt, Steyr, Massey Ferguson... Prije nego što su krenuli prema centru grada, jedan od najistaknutijih hrvatskih poljoprivrednika Matija Brlošić, inače i član Upravnog odbora HPK, upoznao ih je s problemima na koje žele ukazati.
Podrška europskim seljacima
- Nadam se da će Vlada razmisliti i uvidjeti da stanje nije baš takvo kako se prikazuje, kazao je Brlošić, upitavši potom poljoprivrednike žele li da pozove ministricu da dođe u Đakovo, a neki su rekli da bi to bilo dobro.
- Čuo sam se malo prije s ministricom, ali ipak neće doći. Kaže da radi na rješavanju naših problema, kazao nam je Brlošić nešto kasnije kada su seljaci stigli u Đakovo i parkirali traktore ukrašene plakatima sa svojim zahtjevima.
- Ovo je znak podrške europskim poljoprivrednicima, jer nas muči isti problem, ali istovremeno želimo naglasiti i probleme koje imamo mi u Hrvatskoj. Naime, 80 posto naših problema se kuje u Bruxellesu, a 20 posto u Zagrebu. Prije osam dana Hrvatska poljoprivredna komora uputila je deset zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede, a u međuvremenu sam dobio informaciju da su na adresu HPK stigli odgovori ministrice poljoprivrede Marije Vučković i u većini su potvrdni. Ono što je sporno su geotagirane fotografije o čemu sam i danas razgovarao s ministricom i vjerujem da ćemo to riješiti u korist poljoprivrednika. Problemi su doista veliki i ovi ljudi nisu došli zato što im je dosadno, već se prelila čaša. Stanje u poljoprivredi nije dobro. Novi ZPP nam donosi smanjenje omotnice, nova pravila igre, nova administrativna opterećenja, a naš je problem kako se ta omotnica dijeli i gdje sve završava, kazao je Brlošić, koji je prošloga tjedna imao sjednicu s koje su poslali zahtjeve Ministarstvu. Trebalo se tada glasati i za masovnije prosvjede hrvatskih poljoprivrednika, ali to se nije dogodilo, pa se pojavilo pitanje jesu li seljaci u Hrvatskoj jedinstveni po ovoj problematici ili je na djelu razjedinjenost.
Odluka pada u Bruxellesu
- Na žalost, u HPK nije bilo kvoruma za glasanje o prosvjedima. Naš predsjednik Mladen Jakopović će u petak razgovarati u problemima na sastanku naše krovne europske organizacije Copa Cogece, gdje je on i dopredsjednik. Tamo se odlučuje hoće li se na europskoj razini nastaviti s prosvjedima ili će se oni prekinuti. Ako se odluči da se ide dalje u prosvjede, tada će i HPK pozvati sve poljoprivrednike da se odazovu. Ne bih rekao da smo razjedinjeni. Prvi prosvjedi seljaka u Hrvatskoj kao samostalnoj državi krenuli su baš odavde iz Đakovštine, odakle je uvijek sve kretalo s iskazivanjem nezadovoljstva. Drago mi je da su i Međimurci danas izašli, imamo dva vrlo dobro organizirana prosvjeda, a najvažnije je što se držimo poljoprivredne proizvodnje i što ovdje nema politike. Aktualna vlast to mora rješavati, istaknuo je Brlošić, dok je njegov sin Tomislav, također poljoprivrednik dodao kako je problematika hrvatskih seljaka jednaka onoj koje imaju kolege u EU.
Prije svega riječ je o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja nam nameće da moramo ostaviti 4 posto ugara, što nam znatno otežava proizvodnju, kao i geotagirane fotografije te činjenica da nam je omotnica pala za 15 posto. Imamo probleme s uvozom robe iz trećih zemalja, niskom otkupnom cijenom pšenice, kazao je Brlošić junior. Njegov kolega Josip Kuric dodao je kako ih muči i "nepoštena trgovačka praksa, administrativna opterećenja koja su problem za svakog poljoprivrednika."
- Mi želimo proizvoditi, a ne voditi papire i biti knjigovođe. Također, poljoprivrednici su slabo informirani i tek će se po isplati ostatka potpora vidjeti kolike su razlike u potporama. Ja inače proizvodim uljarice i žitarice. Cijena ječma i pšenice prošle je godine bila potpuno neisplativa, a najveći problem je uvoz iz Ukrajine. Ako se to nastavi bit će sve manje seljaka i ljudi na selu, poručio je ovaj mladi poljoprivrednik.
