Predsjednik Republike Poljske Andrzej Duda uputio je hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću pismo povodom globalne krize uzrokovane pandemijom koronavirusa koje prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine predsjedniče,
izbijanje epidemije COVID-19 prisililo je naše vlade da donesu brze, čvrste odluke čiji je glavni cilj bilo maksimalno ograničavanje broja oboljelih i spašavanje što većeg broja ljudi. Kao što je slučaj kod mnogih država, prisilno zamrzavanje gospodarstva traje već gotovo dva mjeseca, što je dovelo do trenutačno neprocjenjivih troškova.
Međutim, ne sumnjam da je ta odluka, koliko god teška, bila ispravna s obzirom da je glavni zadatak onih na vlasti zaštita života i sigurnost građana, čak i po cijenu negativnih posljedica za rast BDP-a, koji ćemo u budućnosti, uvjeren sam, nadoknaditi.
U tom pogledu, smatram da je došlo vrijeme da zajedno razmislimo o tome kako će izgledati svijet i međunarodna suradnja nakon što svladamo pandemiju koronavirusa.
Trenutna izvanredna situacija bez sumnje je pokazala da u slučaju globalne krize zemljopisna udaljenost, bogatstvo, vojna snaga nisu jedini načini za pružanje učinkovite zaštite našim građanima i zemljama. Pokazalo se da bliska mreža veza između pojedinih gospodarstava, koja se ne tako davno činila velikom prednošću, sada je djelomično postala njezin teret. Nedostaju nam jednako tako uspješni instrumenti za upravljanje krizama globalnih razmjera.
Međutim, trenutna kriza pokazala je da smo, nakon što je prošao prvotni šok izazvan izbijanjem pandemije, bili u stanju solidarno surađivati, donoseći vrlo konkretne rezultate – nove sačuvane živote, spašene zahvaljujući višekratno darovanoj medicinskoj opremi ili pruženoj medicinskoj pomoći.
Smatram da je to dobro polazište za promišljanje o pravcima odabranih aspekata međunarodne politike. U tom smislu istaknuo bih pet ključnih točaka, od kojih prve dvije zahtijevaju ispravak, a preostale tri podršku:
Kao prvo, treba uložiti trud u suradnju u svrhu povećanja razine učinkovitosti nacionalnih zdravstvenih sustava, kao i u razvoj učinkovitih mehanizama međudržavne pomoći.
U tom kontekstu vrijedi razmotriti dvije inicijative: 1) stvaranje europskog mehanizma medicinske sigurnosti – uključujući koordinaciju proizvodnje i distribucije medicinske zaštitne opreme, te 2) provedbu zajedničkih znanstvenih istraživanja u području biotehnologije i suvremenih terapija posebno važnih za spašavanje života i zdravlja građana.
To bi trebalo rezultirati transparentnom podjelom odgovornosti među državama. To je tim više važnije budući da epidemiolozi već upozoravaju da se slične situacije mogu ponoviti u budućnosti.
Kao drugo, aktivnosti vezane uz spašavanje gospodarstva koje poduzimaju naše vlade trebale bi, u većoj mjeri nego što su to činile do sada, osigurati ne samo visoki rast BDP-a, već i uravnoteženi razvoj zemalja u drugim dimenzijama, uključujući pravednu i učinkovitu raspodjelu financijskih sredstava među potrebitima.
Sada je potrebno dati novi impuls za poticanje proizvodnje u Europi, što bi trebalo rezultirati, između ostalog, skraćivanjem opskrbnih lanaca.
Preporučljivo bi bilo jasno usmjeriti zajednička financijska sredstva Unije ili uspostaviti posebni, dodatni investicijski instrument koji bi povezao razvojne i kohezijske ciljeve. Mi, kao Europa, moramo ponovo postati velika, inovativna „proizvodna radionica“, primjerena zahtjevima današnjice. To je od strateškog značaja za našu ekonomsku subjektivnost.
Kao treće, vrijeme iskušenja ne bi trebalo otupiti naš oprez prema pitanjima koja su nam do sada bila prioriteti. Kao primjer, uzmimo potrebu za daljnjim provođenjem međunarodnog prava kao instrumenta za izgradnju sigurnog i mirnog svijeta slobodnih naroda bez utjecajnih sfera. Moramo također obratiti veću pozornost na humanitarno pravo, što smo posljednjih godina nastojali kao Poljska tijekom našeg mandata u Vijeću sigurnosti UN-a.
Kao četvrto, trebali bismo nastaviti jačati vojnu sigurnost. Ne možemo si dopustiti, posebno u ovoj situaciji, strateški kratkovidne i opasne „uštede“ u području obrambene politike. Nažalost, stare prijetnje poput terorizma i imperijalnih napasti ostaju aktualne.
Kao peto, treba nastaviti s naporima na zaštiti okoliša. Istovremeno, zbog očekivane globalne ekonomske krize, zajedno bismo trebali pronaći način usklađivanja zahtjeva klimatske politike s elementima socijalne i razvojne politike. Danas pogotovo moramo izbjegavati situaciju u kojoj bi se aktivnosti u svrhu zaštite klime mogle koristiti kao ekonomske prednosti ili izazivati socijalne napetosti.
Želio bih da 2020. godina bude zapisana u povijesti, ne samo kao vrijeme izbijanja globalne pandemije COVID-19, već i kao prekretnica nove međunarodne politike. Zato će Poljska tražiti partnere koji će provoditi ove postulate. Živimo u vremenima koja zahtijevaju smjele odluke i učinkovito djelovanje.
Ovi se ciljevi ne mogu postići bez lojalne suradnje naših zemalja, otvorenosti i isticanja vrijednosti koje nas povezuju. Tjeskobe naših društava moraju naći odgovor u politici, koja nikoga ne stigmatizira, ne šalje negativne poruke već traži slogu, a ne podjelu i isključivanje. Tenzije i konkurencija trebali bi danas ustupiti mjesto osjećaju zajedničke odgovornosti i aktivne solidarnosti.
Uzmimo ovo sadašnje vrijeme kao izazov kojemu moramo dorasti, imajući na umu buduće naraštaje.
S izrazima poštovanja,
Andrzej Duda
Komentari
0