ISTRAŽIVANJE RTL-A

Polovica građana smatra: Stranačka iskaznica je u Hrvatskoj važnija od diplome

Čak trećina fakultetski obrazovanih ispitanika obuhvaćenih istraživanjem ne radi u struci za koju su stekli formalno obrazovanje
 Duško Marušić/Cropix

Više od polovice hrvatskih građana, čak 52,8 posto, misli da je za uspjeh životu u Hrvatskoj važnije biti član utjecajne političke stranke nego biti obrazovan. Muškarci u nešto većoj mjeri od žena vjeruju da je iskaznica u džepu bitnija od stupnja obrazovanja - taj stav dijeli 56 posto muškaraca i 49,8 posto žena. Mišljenje da je za uspjeh u životu važnije članstvo u utjecajnoj političkoj stranci od obrazovanja nešto je raširenije u zrelijim dobnim skupinama nego među mladima te među onima sa srednjim i nižim obrazovanjem.

Pokazuje to istraživanje koje je po narudžbi televizije RTL od 23. svibnja do 15. lipnja ove godine provela agencija Promocija plus na uzorku od 1054 ispitanika. Odnos obrazovanja, zapošljavanja i napredovanja u karijeri jedan je od segmenata šireg istraživanja o stanju društvene svijesti, čija je razina pouzdanosti prema navodima agencije koja ga je provela 95 posto.

Put do uspjeha

Većina građana u Hrvatskoj prema ovom istraživanju ne dijeli stav da je marljiv rad put do uspjeha. Da je marljiv rad garancija uspjeha misli tek 47,5 posto ispitanih, a taj stav podjednako dijele i muškarci i žene. Građani sa srednjom školom najmanje vrednuju marljiv rad kao faktor uspjeha. Posebno je zabrinjavajuće da je najmanje onih koji vjeruju da će im marljiv rad donijeti uspjeh upravo u radno najproduktivnijem dijelu stanovništva - onome u dobi od 30 do 50 godina. Tako je među onima od 31 do 40 godina samo 42 posto sa stavom da je za uspjeh potreban marljiv rad, a još ih je manje među onima u dobi od 41 do 50 godina - svega 35 posto.

Sljedeći zanimljiv podatak pokazuje kako čak 58,7 posto ispitanih misli da je veza bitna za dobar posao. U ovom stajalištu također nema razlike između muškaraca i žena, a najviše uvjerenih da je za dobar posao potrebna veza je među zrelijim, radno aktivnim dobnim skupinama, između 40 i 60 godina. Promatramo li stupanj obrazovanja, najviše onih sa stavom da je za dobar posao bitna veza je među srednje i niže obrazovanima.

Podatak koji govori da gotovo 59 posto građana misli da je za dobar posao potrebna veza indikator je percepcije razine korupcije i nepotizma koji vladaju u radno-pravnim odnosima u Hrvatskoj. Najveće zadovoljstvo poslom vlada među žiteljima Istre i Hrvatskog primorja, čak 60,8 posto, te u sjevernoj Hrvatskoj, 58,8 posto, dok su Dalmatinci najnesretniji na radnome mjestu. Samo 50,2 posto Dalmatinaca je izjavilo da su zadovoljni poslom.

Potraga za poslom

S obzirom na to da je 46 posto zaposlenih nezadovoljno ili ravnodušno prema poslu, za očekivati je da su u potrazi za novim radnim mjestom. Međutim, nije tako. Među zaposlenima je veći udio onih koji ne traže drugi posao (57,2 posto) u odnosu na udio nezadovoljnih poslom, što znači da često ne čine ništa da bi promijenili posao. Među zaposlenima je 3,4 posto (oko 20.000) onih koji traže posao u inozemstvu.

Za poslom u inozemstvu, pokazuje istraživanje, tragaju pretežno ljudi iz privatnog sektora. Zanimljiv je i podatak da je samo 59,1 posto zaposlenih izjavilo da je formalno obrazovanje koje su završili važno za posao koji obavljaju, a čak trećina fakultetski obrazovnih ne rade u struci za koju su se obrazovali. Tek polovica zaposlenih izjavila je da je viša razina obrazovanja povezana s njihovim bržim karijernim napredovanjem. Druga polovica smatra da to ovisi o drugim faktorima kao što su članstvo u stranci ili veze.

Mladi najviše frustrirani poslom koji rade

Gotovo polovica hrvatskih građana je, prema ovom istraživanju, nezadovoljna poslom koji obavlja ili prema njemu ima ravnodušan odnos.

Naime, tek njih nešto više od polovice, 52,4 posto, izjavilo je da je potpuno ili uglavnom zadovoljno svojim sadašnjim poslom, 23 posto ih je nezadovoljno, a također 23 posto ih je izjavilo da niti su zadovoljni, niti nezadovoljni na radnome mjestu što bi se moglo okarakterizirati kao odnos ravnodušnosti. Među muškarcima je nešto više zadovoljnih (56,7 posto) nego među ženama (51,5 posto).

Frustriranih poslom najviše je među mladima, posebno među onima s manje od pet godina staža, dok zadovoljstvo poslom raste s duljinom staža. Zadovoljstvo poslom, pokazuje ovo istraživanje, raste i s razinom obrazovanja. Najmanje je zadovoljnih na radnome mjestu među radnicima s nižim obrazovanjem - samo 35,3 posto, dok je među visokoobrazovanima 60 posto onih koji kažu da su zadovoljni poslom koji rade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 04:48