Nakon što je investitor u vjetroelektrane C.E.M.P. odbacio u petak, vezano uz uhićenja i spominjanje projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, navode o bilo kakvim nezakonitim radnjama, tvrtka se u subotu ponovno oglasila novim priopćenjem.
U njemu navode kako je projekt izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene primjer na koji se način opstruiraju vrijedne investicije u Hrvatskoj.
- Hrvatske šume se ponašaju kao država u državi ne poštujući zakone niti pozitivne zakonske propise. Isto tako, ne poštuju ni Ugovore koje su same potpisale, u ovom konkretnom slučaju radi se o Ugovoru o izgradnji i korištenju šumskih putova koji je potpisan između C.E.M.P.-a i Hrvatskih šuma 4. travnja 2017. godine, vezano uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene.
Investitor je po tom Ugovoru trebao izgraditi šumske puteve poštujući sve propisane uvjete Hrvatskih šuma i to u roku od 12 mjeseci, što je i ispunio i u što je investirao ukupno 29 milijuna kuna. Nakon toga počinje agonija investitora s Hrvatskim šumama koje na sve načine opstruiraju, odugovlače i ucjenjuju investitora protivno potpisanom Ugovoru.
Naime, nakon što je C.E.M.P. izgradio ceste prema Ugovoru, Hrvatske šume odbijaju preuzeti ih i dostaviti svoju procjenu izvedenih radova. Nakon 18 mjeseci tijekom kojih su Hrvatske šume vršile razne pritiske i ucjenjivale investitora vezano uz iznos za koji će priznati izgrađene ceste, Šume šalju ponudu i procjenu izgradnje cesta na 9 milijuna kuna, iako je vrijednost radova 29 milijuna kuna.
Nakon toga obračunavaju investitoru dodatno i naknadu za služnost u iznosu od 6,1 milijuna kuna i za ceste koje su napravljene za njih, ali i za stare državne ceste kao i za privatne parcele koje je investitor platio privatnim osobama. Taj obračun Hrvatske šume napravile su izbjegavajući važeći Ugovor s investitorom i prema kojem je investitor izvršio sve preuzete obveze, ali i protivno pravilniku Ministarstva poljoprivrede RH koji je stupio na snagu prošle godine.
Na taj način investitora oštećuju i naplaćuju mu kroz gradnju cesta 29 milijuna kuna te još dodatno 6,1 milijuna kuna prisilne i protuzakonite naknade, što je ukupno 35,1 milijuna kuna. Da su primijenile tada važeći pravilnik za obračun naknade, bez postojećih starih cesta te cesta koje su izgrađene na privatnim parcelama, taba bi obračunata naknada iznosila 1,5 milijuna kuna za cijelu površinu, a samo 0,5 milijuna kuna ako se izuzmu ceste koje su predane Hrvatskim šumama.
Međutim, znajući da investitor nema vremena za vođenje sudskog spora i dokazivanja, Hrvatske šume ucjenjuju investitora da plati naknadu u iznosu od 6,1 milijuna kuna te ne pristaju na prijeboj potraživanja, iako je investitor predao izgrađene ceste u koje je uložio 29 milijuna kuna. Dodatno, važno je napomenuti kako Hrvatske šume obračunavaju štetu na šumama na području u kojem uopće nema šuma, već se radi o šikari i niskom raslinju, a u knjigama Hrvatskih šuma vode se kao šume visoke kategorije.
Dakle, C.E.M.P. je ukupno za izgrađene ceste i naknade platio 35,3 milijuna kuna te je zbog protupravno obračunate naknade, nepriznavanja stvarne vrijednosti izgrađenih cesta i odbijanja prijeboja potraživanja od strane Hrvatskih šuma, oštećen za gotovo 35 milijuna kuna. Na sve nepravilnosti i nezakonitosti u postupanju u nekoliko smo navrata ukazali na sastancima s Hrvatskim šumama te se za pomoć obratili raznim institucijama i prijateljima kako bi razriješili ovaj spor koji nas je vodio u propast zbog rokova koji su nam izmicali zbog ucjena Hrvatskih šuma.
Što se tiče police osiguranja za projekt vjetroelektrane Krš-Pađene koja se spominje u medijima u kontekstu jučerašnjih privođenja, možemo potvrditi kako C.E.M.P. nema nikakvih saznanja o tome, niti ima ugovorenu niti je ugovarao policu s Generali osiguranjem. Nadamo se da će pravosudne institucije rasvijetliti sve okolnosti u ovom slučaju te da će pojedinci odgovarati za učinjenu štetu investitoru - navodi se u priopćenju C.E.M.P.-a.
Kako je Jutarnji ranije objavio, predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić je potvrdio istražiteljima da je Josipa Rimac, koja je jučer uhićena, na njega konstantno vršila pritisak da povuče negativna mišljenja Hrvatskih šuma dana prilikom tehničkog pregleda vjetroparka Krš-Pađene tvrtki CEMP, koja su na koncu i povučena.
Rimac se, između ostalog, tereti da je sa šefovima CEMP-a, trenutno nedostupnima Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem, dogovorila mito od 45.000 eura za svoje usluge pogodovanja.
Mito joj je trebalo biti isplaćeno na način da je njezina sestra, kao agentica Generali osiguranja trebala sklopiti policu osiguranja za vjetroelektrane, a dio brokerske provizije u iznosu od 45.000 eura proslijediti Josipi Rimac.
Generali: 'Najodlučnije odbacujemo sudjelovanje u nečasnim radnjama'
Generali osiguranje oglasilo se priopćenjem nakon što se ta tvrtka spominjala u kontekstu jučerašnjih uhićenja i drugih osumnjičenika vezano uz gradnju vjetroelektrana kod Knina.
- Povodom događaja od petka, 29.05.2020. (akcije USKOK-a i uhićenja nekoliko visokih dužnosnika Republike Hrvatske i ostalih osoba) i medijskih objava o uhićenju spomenutih osoba temeljem sumnje u potencijalne koruptivne gospodarske aktivnosti vezane za vjetroelektrane kod Knina, u medijskim napisima se uz spomenuti događaj spominje i osiguravajuće društvo Generali osiguranje d.d.
Ovom prilikom najodlučnije odbacujemo sudjelovanje Generali osiguranja d.d. u spomenutim nečasnim radnjama, što potkrepljujemo sljedećim činjenicama:
U vezi netočnih informacija objavljenih u medijima dana 29.05.2020. godine, Generali osiguranje d.d. izrijekom izjavljuje kako nikada nije izdalo niti jednu policu osiguranja povezanu s predmetnim vjetroelektranama kod Knina, niti je s nadležnom tvrtkom C.E.M.P. d.o.o. ikad ostvarilo poslovni odnos.
Osobito naglašavamo kako Generali osiguranje d.d. nije od spomenute zaposlenice nikada dobilo poziv za izdavanje osigurateljne ponude za osiguranje spomenutog objekta, niti je ona na bilo koji način zastupala Generali osiguranje d.d. u predmetnom slučaju.
Uz prethodno navedeno, Generali osiguranje d.d. smatra da su informacije iznesene u medijima za predmetni slučaj netočne i štetne za naš poslovni ugled, kao i ugled naših partnera, klijenata i zaposlenika.
Štoviše, kao član jednog od globalnih osigurateljnih lidera koji bilježi gotovo 190 godina tradicije poslovanja, Generali osiguranje d.d. posluje u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i visokim profesionalnim standardima, uz pridržavanje načela dobre osigurateljne i poslovne prakse, te nam je neprihvatljivo bilo kakvo spominjanje u kontekstu ovako ozbiljnih kriminalnih radnji - navodi se u priopćenju Generali osiguranja.