Kineski investitori zainteresirani su za gradnju autoceste Križišće - Žuta Lokva kroz model koncesije, doznaje Jutarnji list. Ministar prometa Oleg Butković ovog je tjedna u jednom intervjuu rekao da postoje investitori zainteresirani za ovaj projekt.
Prema našim informacijama, u Ministarstvo prometa nedavno je stiglo pismo kojim se izražava interes za projekt te je zatražena kompletna dokumentacija i prezentacija projekta.
Stiglo pismo
Prema našim informacijama, predstavnici potencijalnih investitora bili su i na razgovorima u Hrvatskim autocestama o tom projektu. Postojanje pisma i interesa kineskih investitora potvrdio nam je i Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije.
- Teško je u ovom trenutku govoriti koliko je to blizu realizacije. Županija nije ta koja daje koncesiju. No potreba za ovom autocestom postoji, a feasibility studije pokazuju da je ona skoro isplativa - ističe Komadina. On je svjestan činjenice da Europska unija ovaj projekt neće sufinancirati, a država nema novca.
Gradnja u fazama
- Dakle jedini je model koncesija, nešto kao projekt Bina Istra ili model javno-privatnog partnerstva - smatra župan. Prema njegovim riječima, autocesta bi se radila u nekoliko faza. Prvo bi se gradila u poluprofilu a poslije bi se nadogradila. Dakle isto kao i Istarski ipsilon u skladu s povećanjem prometa. Prometni stručnjaci smatraju da bi se prvo gradilo na potezu Selce, pa iza Novog Vinodolskog.
Gradnju autoceste Rijeka - Žuta Lokva pokrenuo je 2012. godine upravo Zlatko Komadina, nakon što je postavljen za ministra prometa. Koridor autoceste prije toga je prihvaćen kroz svu prostorno-plansku dokumentaciju na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini te je izrađena i prihvaćena Studija o utjecaju na okoliš.
Hrvatske autoceste krenule su u aktivnu pripremu za gradnju autoceste koja je čak dobila i svoju službenu oznaku A7. S obzirom na to da je projekt zahtjevan (30 posto trase je u objektima), odlučeno je da se prvo krene s gradnjom najzahtjevnijeg objekta, 3500 metara dugačkog tunela kroz Vratnik.
Ishođenje dozvole
Za objekt je ishođena i građevinska dozvola i najavljivalo se raspisivanje natječaja za izvođače radova. No tada dolazi do raskola u tadašnjoj Vladi. Zbog visoke cijene gradnje Vlada odustaje. Procijenjena vrijednost gradnje autoceste je 800 milijuna eura te se tvrdilo da je cesta neisplativa zbog nedovoljnog prometa. No činjenica je da su se neke druge autoceste gradile, a imale su manji promet od ove.
Posljedica odustajanja od ovog projekta je i odlazak Zlatka Komadine iz Vlade.
Nekoliko mjeseci kasnije njegov nasljednik Siniša Hajdaš Dončić ponovno najavljuje gradnju ove prometnice, ali od toga na kraju nije bilo ništa.
U međuvremenu je istekao rok trajanja građevinske dozvole za tunel Vratnik, kao i lokacijska dozvola za dionicu Križišće - Novi Vinodolski te građevinska dozvola za dionicu Senj - Žuta Lokva - tunel Vratnik. Izrada preostale projektne dokumentacije je obustavljena i na ovom se projektu u protekle četiri godine nije radilo.
Župan Komadina i nadalje inzistira na gradnji ove prometnice i podsjeća da osim međunarodnog i državnog, autocesta ima i izuzetan regionalni i lokalni značaj, jer omogućuje daljnji razvitak Crikveničko-vinodolske rivijere, Senja i Velebitskog primorja, pa i otoka Krka, Cresa, Lošinja, Raba i Paga.
Njezinom izgradnjom obilaznice bi dobili Crikvenica i Novi Vinodolski, a Lika bi bila spojena s Primorjem. Županija za taj projekt ima i podršku ministra prometa Olega Butkovića, koji smatra da se od njega ne smije odustati, ali da je potrebno ishoditi najbolji način investiranja koji financijski ne bi opteretio državu.
Sama autocesta dugačka je 56 kilometara i u projektnoj dokumentaciji podijeljena je u tri dionice: Križišće - Novi Vinodolski (25,2 km), Novi Vinodolski - Senj (16,3 km) i Senj - Žuta Lokva (15 km).