Poplavljeni otoci, ugrožena vodocrpilišta i poljoprivredne kulture, turizam pod upitnikom i sve više novih bolesti - ovako bi za dvadeset godina mogla izgledati Hrvatska.
“Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koji utječu na ekosustave, gospodarske sektore i na zdravlje ljudi te uzrokuju značajne ekonomske gubitke. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) RH spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).
Računa se da su ti gubici, u razdoblju od 1980. do 2013. godine, bili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura”, glasi sažetak Vladinog dokumenta nazvanog “Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu”, koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Upozorenja
Strategija koja je prošli tjedan puštena u javnu raspravu sadrži dramatična upozorenja o tome kako bi klimatske promjene, odnosno, globalno zatopljenje, mogli utjecati na svakidašnji život u bliskoj budućnosti. Ovakve dramatično intonirane dokumente obično su pisali ekolozi i zeleni, a sada je to i službeno stajalište Vlade RH.
Tako se predviđa da bi se u “razdoblju 2011. - 2040. godine broj sušnih razdoblja mogao povećati u jesen u gotovo čitavoj zemlji te u sjevernim područjima u proljeće i ljeti”, kao i da se u istom razdoblju ljeti očekuje porast broja vrućih dana (kad je maksimalna temperatura veća od 30°C), što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi).
Za 50 godina
Ovo je u Hrvatskoj prva Strategija prilagodbe te su u njoj obrađeni sektori koji su prema sadašnjim spoznajama najviše izloženi klimatskim promjenama. Klimatske projekcije izrađene su za dva perioda: prvo koje završava 2040. godine i drugo koje završava 2070. godine. Izgledne posljedice na koje upozoravaju iz Ministarstva zaštite okoliša su dramatične - smanjenje količina voda u vodotocima i na izvorištima, smanjenje vodnih zaliha u podzemlju i snižavanje razina podzemnih voda, smanjenje razine vode u jezerima i drugim zajezerenim prirodnim ili izgrađenim sustavima i jedna od najdrastičnijih - porast razine mora.
“Očekivani porast razine mora, ali i djelovanje budućih morskih mijena, valova i olujnih uspora imat će utjecaj i na obalnu infrastrukturu. Najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom (npr. mjesta na otocima kao Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka i dr., ali i u priobalju: Nin, Trogir, Ston i dr.)”, navodi se u Strategiji.
Više suše
Rast temperature je najizvjesniji aspekt klimatskih promjena koji se, između ostaloga, manifestira rastom broja dana s temperaturom većom od 35°C. Najveće povećanje, od 3 do 5 dana do 2040. godine, očekuje se u većem dijelu sjeverne Hrvatske, dijelu sjevernog Primorja i dijelu srednje Dalmacije, pri čemu je to povećanje ponegdje i preko 100 % u odnosu na današnju klimu. Zatim se dodaje “U razdoblju 2041. - 2070. godine očekuje se daljnje povećanje istog parametra od 7 do 10 dana u istim krajevima”.
Slijedi upozorenje da će buduće klimatske promjene utjecati na ekonomsku održivost ribolova, osobito priobalnog i pridnenog. U uzgoju morskih organizama utjecaj će biti dvojak: pozitivan za uzgoj tune i komarče, a negativan za uzgoj lubina i kamenice. Sektor ribarstva bit će osobito ranjiv zbog globalnih kretanja u ponudi i cijeni ribljeg brašna i ribljeg ulja kao posljedice klimatskih promjena.
Prema predviđanjima autora Strategije, poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će se do 2050. godine prinos trenutnih poljoprivrednih kultura u RH smanjiti za 3 - 8 %. Upozorava se i na “skraćivanje vegetacijskog razdoblja kukuruza uz niže prinose, niži prinosi svih kultura i veća potreba za vodom, duži vegetacijski period omogućit će uzgoj nekih novih kultura i sorti, dok će učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjiti ili posve uništiti prinose”. Problemi prijete i sektoru šumarstva, jer projekcije pokazuju da će rizik od šumskih požara u budućnosti biti veći.
Glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju ranjivost u sektoru energetike su: smanjenje proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog promjene vremenske raspodjele godišnje količine oborina te povećanje potrošnje električne energije za potrebe hlađenja. U sektoru turizma glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena su: smanjenje turističke potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura i pojačanog UV zračenja.
Ranjivost u sektoru zdravlja najčešće će se manifestirati povećanjem broja oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti, odnosno povećanjem smrtnosti zbog produženih razdoblja s visokim temperaturama zraka.
Porast temperatura dovest će do suša, poplava i oluja
Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama sadrži 85 mjera koje nadležna tijela trebaju provesti kako bi Hrvatska smanjila svoju ranjivost i štete koje klimatske promjene mogu izazvati, objašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Ističu da projekcije promjene klime do 2070. godine za Hrvatsku, na temelju izrađenog klimatskog modeliranja za dva scenarija, pokazuju porast temperature zraka u atmosferi.
“Ovisno o klimatološkom scenariju, očekuje se porast temperature od 1,9 do 2,9°C ljeti, a u ostalim sezonama od 1,9 do 2,5°C. To će dovesti do porasta učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša, toplinskih valova, poplava i oluja”, navode u Ministarstvu. Naglašavaju da su svi sektori koji izrazito ovise o vremenskim uvjetima i klimi izloženi i osjetljivi.
“Među ostalima, poljoprivreda, energetika, a porast temperature također će imati utjecaj na epidemiologiju bolesti (ljudi, biljaka i životinja). Stoga i sektor zdravstva treba poduzeti određene mjere. Na primjer, utjecaji klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede su skraćivanje vegetacijskog razdoblja uz niže prinose, niži prinosi svih kultura i veća potreba za vodom. K tome, duži vegetacijski period omogućit će uzgoj nekih novih kultura i sorti, dok će učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjiti ili posve uništiti prinose”, komentirali su u Ministarstvu zaštite okoliša.
Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu da sufinanciraju niz mjera koje su predviđene nacrtom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te da će u iduće 3-4 godine u te projekte uložiti oko 110 mil. kuna. “Svjesni smo da ako dobro razumijemo prirodu, ako možemo predvidjeti njezino djelovanje, možemo donositi odluke kojima ćemo umanjiti rizike uzrokovane klimatskim promjenama te očuvati prirodne resurse za neke buduće generacije.” (J. Trstenjak)