Gotovo da nema dana da se na hrvatskim prometnicama, poglavito zadnjih mjeseci, ne dogodi neka teška prometna nesreća u kojoj sudjeluju motociklisti, bilo da "izlete s ceste" ili se sudare s dugim vozilom. Mnogi pritom smrtno stradaju. Već na početku ovog tjedna poginuo je motociklist pored Dubrovnika, a tijekom vikenda se i na prometnici pored Vjesnika dogodila nesreća u kojoj je smrtno stradao motociklist. Nedaleko od Zadra najprije je proteklog tjedna stradao Austrijanac, a potom i vozač i suvozačica pored Murvice... Izvješće MUP-a također potvrđuje da su motociklisti od početka ove godine vrlo česte žrtve prometnih nesreća.
Naime, dok statistika bilježi u prva četiri mjeseca 2026. manji broj poginulih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj, to se ne odnosi na one u kojima sudjeluju motociklisti. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine poginulo je 13 motociklista ili njihovih suvozača, dok su lani u istom razdoblju bila četiri smrtna slučaja.
Riječju, povećanje je to od 225 posto! Također je teško stradalo 146 vozača motocikala ili njihovih suvozača, a 252 osobe su lakše ozlijeđene. Dakle, osim više smrtno stradalih i desetak je više ozlijeđenih u odnosu na lani. Liječnici upozoravaju da baš kod prometnih nesreća u kojima sudjeluju motocikli, vozači i suvozači nerijetko ili poginu ili s teškim ozljedama završe na dugotrajnom liječenju.
"Pedeset posto poginulih u teškim prometnim nesrećama su motociklisti. Većina smrtnih slučajeva događa se na licu mjesta jer su povrede takve da su nespojive sa životom. One, pak, koji uspiju preživjeti do bolnice uglavnom uspijemo spasiti, čak i kad su ozljede vrlo teške, što nije rijetkost sa stradalima na motorima", kaže prof. dr. Ivan Dobrić, pročelnik Zavoda za traumatologiju i koštano-zglobnu kirurgiju KBC-a Zagreb. Dodaje da se kod stradalih na motociklima najčešće radi o ozljedama glave, kralježnice ili kompliciranim lomovima ruku, odnosno nogu.
"Motociklisti su značajno više ugroženi dok upravljaju svojim vozilima negoli vozači automobila, ali to dio njih relativizira, što u konačnici dovodi i do teških posljedica. Zanemaruju činjenicu da dok voze oko njih nema lima niti neke dodatne zaštite i zato su ozljede vrlo teške, osobito ako se vozi velikom brzinom. Nerijetko čujemo da je "motociklist ušao u zavoj sa 160 kilometara na sat", što s obzirom na uvjete na prometnicama može biti pogibeljno.
Kao sudski vještak odgovorno tvrdim da tom brzinom u zavoj ne bi smjeli ni vozači automobila ni motocikala jer je šansa za nesreću u tom slučaju vrlo velika. Valja upozoriti da je tzv. slalom vožnja motora također dodatni rizik koji treba izbjegavati, premda vozači nerijetko to objašnjavaju prednošću u odnosu na automobile, da tako brže stignu na odredište. Zanemaruje se i adekvatna oprema bez koje se ne bi trebalo upustiti u vožnju motorom. Naime, bez kacige nitko ne bi smio sjesti na motor - ni vozač ni suvozač, jakne sa štitnicima također mogu pomoći zaštiti ekstremitete, kao i čizme, jer tenisice nisu za motor, što se nerijetko zaboravlja", objašnjava prof. dr. Dobrić.
Mišljenja je da se edukacijom dijelom može smanjiti rizik i utjecati na povećanje odgovornosti vozača i na pridržavanje propisa, kao i upozorenjima na opasnosti od riskantne vožnje i prevelike brzine, ali ne kod svih.
"Mogu reći da sam u svom radnom vijeku vidio strašne ozljede kao posljedice prometnih nesreća, poglavito ovih motociklističkih. Teške ozljede glave, kralježnice, noge ili ruke kad su nužni i vanjski fiksatori, brojne operacije da se sanira ozljeda, neke su od njih zauvijek udaljile od motora. Nikad više nisu kupili i sjeli na motor.
No, jednako tako bilo je i onih koji su odmah nakon oporavka kupili novi motor i nastavili istim tempom s nerijetko teškim posljedicama", govori prof. dr. Dobrić. Dodaje da su za neke motocikli način života, ali to nikako ne znači neodgovornost prema sebi i drugima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....