- U potrazi za temeljnim uzrocima korupcije u Hrvatskoj u fokusu ovog istraživanja nisu bili obični ljudi i njihove sitne koruptivne prakse. U fokusu su bile institucije, nevidljivi oblici utjecaja u njima, stvaranje nevidljivih oblika moći koji su neodvojivi od korupcije i razorni za sustav. Zato smo u istraživanju proveli niz dubinskih intervjua sa stručnjacima iz sustava - političarima iz zakonodavne i izvršne vlasti, aktivnim i bivšim članovima pravosudne vlasti, predstavnicima civilnog društva koji se primarno bave borbom protiv korupcije te novinarima koji dugi niz godina istražuju korupciju kako bismo od njih čuli gdje oni vide temeljne uzroke korupcije u Hrvatskoj. Odgovor koji smo dobili glasi da temeljni uzrok korupcije leži u institucijama.
Kazao je to na predstavljanju rezultata najnovijeg istraživanja o korupciji nazvanog "Sustav, a ne pojedinci - Institucije kao motor koruptivne prakse u Hrvatskoj", docent na katedri za sociologiju zagrebačkog Pravnog fakulteta Dario Čepo. Istraživanje je financirao GONG, a Čepo ga je proveo zajedno s novinarkom Đurđicom Klancir.
Ispitanici su u ovom istraživanju navodili tri ključna izvora korupcije - povijesne, kulturološke i institucionalne. Međutim, većina ispitanika je u dubinskim intervjuima kao ključne navela institucionalne razloge korupcije. Čak i mala "džepna korupcija" za kojom ljudi posežu da bi brže došli do liječničke usluge, građevinske ili neke druge dozvole, a koja se naizgled čini kao kulturološka korupcija, kako pokazuje ovo istraživanje, posljedica je strukturalnih, institucionalnih problema u hrvatskom društvu. Ako se građani suočavaju s dugim listama čekanja na liječnički pregled, sa sporim pravosuđem, s nizom problema vezanim uz izdavanje građevinskih dozvola, onda za koruptivno ponašanje nisu presudni ni kulturno ni povijesno naslijeđe nego sistemski problemi i loše institucije - naveli su ispitanici intervjuirani u ovom istraživanju.
Institucije čine motor koji pogoni koruptivne prakse u Hrvatskoj i to zbog načina na koji su formirane te zbog pisanih i nepisanih pravila koji njima upravljaju, kazao je Dario Čepo predstavljajući istraživanje. Temeljni uzroci korupcije, leže u političkoj eliti koja je dizajnirala, utemeljila i formirala političke institucije. Korupcija je postala alat daljeg očuvanja i jačanja vlastitih pozicija.
Ispitanici intervjuirani u ovom istraživanju navode da su institucije u Hrvatskoj zarobljene, a takvo stanje povezuju s dominantnom ulogom HDZ-a u ranim devedesetima. U tome razdoblju formiranja ključnih institucija, nisu postajali "checks and balances" i u tim je okolnostima apsolutna politička samovolja kombinirana s lošim povijesnim naslijeđem otvorila mogućnost kontrole cijelog sustava. Ispitanici su u ovom istraživanju navodili kako je institucionalna struktura na početku devedesetih bila apsolutno postavljena tako da omogući donošenje odluka u korist vladajuće stranke i kontroliranje čitavog sustava te da se taj model održao do danas. "Kad se birao predsjednik suda u jednom malom mjestu, znate tko ga je odabrao? Mjesni odbor HDZ-a. Oni su rekli tko treba biti predsjednik suda", izjavio je istraživaču jedan od ispitanika iz ove ankete.
Kao primjer koji najbolje dokazuje da je u zarobljavanju institucija ključna uloga političkih stranaka ispitanici su navodili neodrživ i ničim opravdan broj od čak 576 općina gradova i županija. Svaka od lokalnih jedinica ima svoja komunalna i trgovačka društva te ustanove koja nisu nikome "na radaru". Onaj tko dobije izbore, stječe mogućnost da na čelo tvrtki i ustanova neobuzdano postavlja svoje kadrove i to ne zato što su ti kadrovi kvalitetni već zato što su s nekim dobri pa moraju provoditi naloge političkih stanaka. Političke stranke, pokazuje ovo istraživanje, tako postaju glavni kanal kroz koji korupcija prodire u sve pore prije svega političkog, a zatim i ekonomskog i šireg društvenog života u Hrvatskoj.
Posebno su zanimljiva mišljenja ispitanika o tome zbog čega u Hrvatskoj loše funkcioniraju neovisne nadzorne institucije poput Porezne uprave ili pravosuđa. Jedan od ključnih problema u njihovu funkcioniranju po tvrdnjama ispitanika je - manjak hrabrosti u korištenju ovlasti. Jedan o ispitanika iz sustava to objašnjava na primjeru Porezne uprave, ključne karike u sustavu nadzora nelegalnog bogaćenja. U intervjuu s istraživačem navodi "Porezna uprava sve to može, ali nije radila. Ne radi ni danas". Drugi dio problema leži u kulturi nezamjeranja. Jedna od ispitanica iz pravosuđa u ovom istraživanju je izjavila da oni koji su ovlašteni voditi stegovne postupke protiv pravosudnih dužnosnika, tj. sudaca i državnih odvjetnika su - njihovi šefovi." A šefovi to baš ne bi radili. Uz to, nikad niste sigurni kad ćete prestati biti čelnik neke institucije i doći pod udar" izjavila je.