SKROMNI EFEKT

PORAŽAVAJUĆI REZULTATI DEMOGRAFSKE MJERE Zaposleno je 20 novih osoba, osigurano 151,6 milijuna kuna iz proračuna, a uspjeh je izostao

Problem je to što se osnovica za izračun cenzusa nije mijenjala od 2001., a otada do danas prosječna se plaća udvostručila
Nada Murganić
 Goran Mehkek / HANZA media

Unatoč procjenama Ministarstva demografije da će, zbog podizanja dohodovnog cenzusa, nakon 1. srpnja ove godine broj djece koja primaju doplatak narasti za 150.000, a broj obitelji primatelja za 50 posto, rezultati mjere, nakon prva tri mjeseca primjene, višestruko su skromniji: broj djece primatelja u odnosu na lipanj, posljednji mjesec starog zakona, narastao je tek za 32.000, a broj obitelji za 14 posto.

Zaposlili 20 ljudi

Uzme li se u obzir odnos primatelja u srpnju, kolovozu i rujnu ove godine u odnosu na isti period lanjske godine, podaci su još porazniji: prosječni broj djece koja su u tom periodu ove godine primala doplatak pao je za više od 12.500, a broj obitelji za 8000. Konkretno, u promatrana tri mjeseca lani dječji je doplatak na mjesečnoj razini prosječno primalo 293.848 djece iz 153.745 obitelji, a u ista tri mjeseca ove godine 281.184 djece iz 145.726 obitelji.

- Projekcije potencijalnog broja korisnika Ministarstva demografije obuhvaćaju razdoblje cijele kalendarske godine. Tek nakon 1. srpnja 2019. godine, za koji se doplatak isplaćuje u kolovozu 2019. godine, moći će se vidjeti stvaran porast broja korisnika prava na doplatak za djecu - kratko kažu u Ministarstvu demografije, ne objašnjavajući zašto je mjera koja je po logici stvari morala doživjeti uspjeh u prvim mjesecima zapravo podbacila.

Naime, 1. srpnja ove godine na snagu su stupile zakonske izmjene kojima je, nakon 11 godina, podignut dohodovni cenzus za primatelje dječjeg doplatka. Do 1. srpnja na dječji doplatak pravo su imale obitelji s djecom u kojima prihodi nisu prelazili 1663 kune po članu obitelji, a od 1. srpnja ta je granica podignuta na 2328 kuna po članu kućanstva. Doplatak i dalje iznosi 200, 250 ili 300 kuna, ovisno o visini primanja.

Temeljem prikupljenih podataka o prihodima kućanstava, Ministarstvo demografije je napravilo procjenu da je “za očekivati da će doplatak koristiti oko 50 posto novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150.000 djece”.

Odmah po stupanju na snagu očekivali su se deseci tisuća novih zahtjeva, zbog čega je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, preko kojeg se isplaćuje doplatak, zaposlio 20 novih osoba, a u proračunu je osigurano dodatnih 151,6 milijuna kuna za isplatu doplatka u drugoj polovici 2018. Od toga je, prema podacima HZMO-a, u polovici tog perioda utrošeno tek 4,2 milijuna u odnosu na isti period lani.

Kako bi se spriječila silna navala u prvom mjesecu po stupanju novog dohodovnog cenzusa na snagu, Zakon je propisao da će svi korisnici koji predaju zahtjev u prva tri mjeseca ostvariti pravo kao da su zahtjev predali 1. srpnja, a zahtjev su mogli predati u bilo kojem poštanskom uredu. No, navale nije bilo.

- HZMO je od 1. srpnja do 17. listopada riješio ukupno 23.472 zahtjeva, od čega pozitivno njih 21.785. Od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva njih 15.631 odnosio se na doplatak za djecu priznat osnovom novog dohodovnog cenzusa - odgovorili su u HZMO-u.

Ni Ministarstvo demografije ni HZMO nisu odgovorili jesu li utvrdili razlog ovakvog podbačaja mjere. No, kako se neslužbeno može čuti, jedan od glavnih razloga jest snažniji rast plaća u posljednje vrijeme te projekcije rađene temeljem samo osnovnog prihoda kućanstva - u obzir nisu bili uzeti dodatni prihodi od, primjerice, turizma te doznaka iz inozemstva.

Kriteriji

- Unatoč značajnom povećanju dohodovnog cenzusa, on je i dalje relativno nizak, kao što su niski i iznosi doplatka, koji nisu mijenjani godinama. Za vjerovati je da stoga mnogo manji broj obitelji od očekivanog ispunjava kriterije, a treba računati da jedan dio njih još ne zna da su zakonske izmjene stupile na snagu - kaže naš sugovornik.

Proračunska osnovica, uz koju se veže dječji doplatak, nije se mijenjala od 2001. godine, kad je odgovarala tadašnjoj prosječnoj plaći od 3326 kuna. Do danas prosječna se plaća gotovo udvostručila, ali je osnovica ostala ista. Zbog istih cenzusa i iznosa doplatka, broj djece koja ostvaruju pravo na njega iz godine u godinu pada: krajem 2001. godine doplatak je primalo gotovo 630.000 djece, da bi u lipnju ove godine taj broj pao na nešto više od 256.000.

Demografski učinci, odnosno smanjenje ukupnog broja djece u državi, imao je tek manji utjecaj: u periodu od prosinca 2001. do prosinca 2017. godine ukupan broj djece i mladih do 19 godina u Hrvatskoj se smanjio za 17,7 posto, a ukupan broj djece primatelja dječjeg doplatka za - 54 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2021 22:31