Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga. Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.
Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.
Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.
- Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti - kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.
Višak smrtnosti
Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije.
Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata. Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine.
Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa.
- Prema projekcijama Eurostata za 2021. godinu, bilo je predviđeno oko 53 tisuće smrtnih slučajeva, tako da je definitivno covid-19 prouzročio najveći dio viška smrtnosti. Brojke se, dakle, uglavnom poklapaju. Naravno, kroz godine ćemo vidjeti koliko su koronavirus, zatvaranje i rjeđi odlasci liječniku utjecali na kasno otkrivanje bolesti, što može također utjecati na povećanje broja umrlih - navodi Čipin.
Kada se gleda po spolu, u prošloj godini umrlo je nešto više žena, kojih je od covida umrlo 12 posto. Od ukupnog broja umrlih muškaraca, 15 posto ih je preminulo od covida.
Uzroci kod žena
Prva tri uzročnika smrti kod muškaraca promijenila su se u odnosu na 2020. godinu. Na prvom mjestu je covid-19, ishemijska bolest srca je na drugom, a na trećem su cerebrovaskularne bolesti, na četvrtom mjestu je šećerna bolest, a na petom zloćudne novotvorine dušnika i pluća.
Kod žena je na prvom mjestu i dalje ishemijska bolest srca, covid-19 je na drugom, a na trećem cerebrovaskularne bolesti. Slijede hipertenzija na četvrtom i šećerna bolest na petom mjestu.
Kronične posljedice
Epidemiolog Venus smatra kako bi bilo dobro da se covid-19 kao uzrok smrti dodatno pojasni.
- Primjerice, za nekoga tko je bio zaražen covidom presudna je bila upala pluća, a za nekoga drugog zatajenje bubrega. Sve je u najvećoj mjeri ovisilo o prethodnim bolestima koje su preminuli imali - kaže Venus i dodaje da su u izvješćima o umrlima uglavnom bili navedeni dob, spol, je li osoba bila cijepljena ili nije te prijašnje bolesti.
- Isto tako, važno je pratiti dugi covid, tzv. postcovid, iz kojega ćemo tek naknadno vidjeti kako je utjecao na populaciju. Dakle, kakve će biti kronične posljedice i hoće li i to jednoga dana utjecati na broj preminulih - smatra Venus i naglašava da ove brojke moraju biti podsjetnik starijima i osobama sa slabim imunitetom da nastave s cijepljenjem.
U odnosu 8557 umrlih od covida u prošloj godini, ove godine imamo bitno manje preminulih unatoč i dalje visokim brojevima. Tako su od početka ove godine do jučer od covida preminule 4594 osobe.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, i u 2020. je zabilježen porast broja umrlih u odnosu na godinu prije, tj. umrlo je 5229 osoba više. Godinu ranije, 2019., umrlo je 912 osoba manje. I 2018. je bio zabilježen pad broja umrlih, i to za 771. Pad je bio i, primjerice, 2013., kada je umrlo 50.386 osoba, odnosno čak 12.326 osoba manje nego lani. Kad je riječ o vodećim uzrocima smrti, kroz godine su bili slični, a na prva dva mjesta uvijek su bile cirkulacijske bolesti i novotvorine.