Pet krugova porezne reforme od 2017. do danas pozitivno je utjecalo na kretanja u gospodarstvu, eventualni šesti krug reforme neće se primijeniti prije 2023., a očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu neće utjecati na poreznu politiku. To su, uz poziv Vladi na daljnja porezna rasterećenja, neki od glavnih naglasaka jučerašnjeg skupa Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj "Porezna politika za rast gospodarstva".
Predsjednica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Ruža Tomić Fontana, otvarajući skup, skrenula je pozornost na nalaze tradicionalne ankete Komore s početka ove godine o poslovnom okruženju u Hrvatskoj, koji su pokazali da gospodarstvenici porezni sustav smatraju glavnim ograničavajućim faktorom poslovanja u Hrvatskoj.
Učinak vidljiv
- S druge strane, valja reći da je učinak dosadašnjeg poreznog rasterećenja vidljiv. U svakom slučaju, daljnje porezno rasterećenje je nužno, posebno ono usmjereno na privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, podizanje inovativne industrije i prenošenje pozitivnih dosega u poreznom sustavu u drugim zemljama - ocijenila je Ruža Tomić Fontana.
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša iznio je na skupu AmChama planirane i ostvarene ciljeve pet krugova porezne reforme, počev od 1. siječnja 2017. i prvog kruga iz kojeg je, među ostalim, izdvojio smanjenje stope poreza na dobit za 93 posto poduzetnika na stopu od deset posto. Iznoseći pregled rezultata porezne reforme u krugovima što su uslijedili nakon 2017., izdvojio je povećanje osnovnog odbitka na 4000 kuna, smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, ukidanje ili značajno rasterećenje poreza koji plaćaju mladi te smanjenje PDV-a na dio prehrambenih proizvoda na stopu od 13 posto. Naglasio je kako je u poreznoj reformi kroz rasterećenja građanima i tvrtkama ostavljeno deset milijardi kuna. Osvrnuvši se na opcije daljnjih krugova porezne reforme, Kutleša je rekao da novi krugovi nisu isključeni.
Hlađenje sustava
- Ova godina trebala bi biti u znaku hlađenja sustava, da vidimo gdje smo, a iduće godine pripremili bismo rješenja koja bi stupila na snagu 2023. - kazao je Kutleša. Kada je u pitanju daljnje smanjenje stope PDV-a, ravnatelj Porezne uprave podsjetio je da smanjenje PDV-a na svu hranu predstavlja dio programa aktualne Vlade, i to će, najavio je, biti provedeno do kraja mandata, kao i ukidanje poreza na promet nekretninama.
U središnjem dijelu skupa održan je panel na kojem su, uz ravnatelja Porezne uprave, sudjelovali Stanko Kršlović, član Uprave Philip Morrisa, Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea, uz moderiranje izvršne direktorice Američke gospodarske komore Andree Doko Jelušić.
Josip Funda osvrnuo se, među ostalim, na prognoze gospodarskih kretanja u 2021., iznijevši procjenu da će rast hrvatskog BDP-a ove godine biti šest posto, a možda, dodao je, i veći. Sve, upozorio je, ovisi o izbjegavanju mogućeg novog vala pandemije na jesen i posljedičnog lockdowna. - Što se tiče sljedećih godina, očekujemo da će Hrvatska ostvarivati visoke stope rasta, između pet i šest posto - ustvrdio je Funda.
Osvrnuvši se na utjecaj porezne politike na tržištu rada, Helena Schmidt skrenula je pozornost na novi oblik odljeva radne snage iz Hrvatske kroz rad iz Hrvatske za stranog poslodavca.
Naglasak na razduživanju
- Kada govorimo o utjecaju porezne politike na zadržavanje radnika u Hrvatskoj i za hrvatske poslodavce, moramo sagledati što znači naglasak naše porezne politike na potrošnju i visoko porezno opterećenje rada. Kada izađe novi popis stanovništva, mislim da ćemo svi biti neugodno iznenađeni - navela je partnerica u Deloitteu, odavši priznanje djelovanju Vlade u koronakrizi. Funda je iznio uvjerenje kako uvođenje poreza na nekretnine ne bi ugrozilo gospodarske tokove te da u 2022. i 2023. ne bi trebalo ići u daljnje porezno rasterećenje.
- U iduće dvije godine naglasak treba biti na smanjenju javnog duga - ustvrdio je Funda. Komentirajući utjecaj ulaska Hrvatske u eurozonu na poreznu politiku, Funda je izrazio uvjerenje da će taj utjecaj biti slab ili ga uopće neće biti. To, dodao je, pokazuju iskustva drugih zemalja koje su ušle u eurozonu. S Fundinom procjenom, kojom je zaključen panel, složili su se i drugi sudionici skupa.