Najavljene izmjene poreza na dohodak pripremljene su u dobroj vjeri, ali daleko od toga da bi plaće u Hrvatskoj dovele na razinu jedne Njemačke, Austrije ili Danske, istaknuto je na jučerašnjoj konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) "Održivi porezni sustav - politika, praksa i perspektiva", održanoj u Hilton Garden Inn Zagreb.
- Iako predstojeće izmjene poreza na dohodak nisu porezna reforma te će imati ograničeni učinak, one donose određeno porezno rasterećenje na kojem treba ustrajati i dalje - ocijenio je član Uprave Philipa Morrisa Zagreb Stanko Kršlović na središnjem panelu AmChamova skupa. Uz Kršlovića, sudionici panela bili su i ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Tajana Barbić i članica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija Anita Cvetić Oreščanin uz moderiranje izvršne direktorice Komore Andree Doko Jelušić.
Plaće u IT-ju
Govoreći o plaćama u domaćem IT sektoru, dio kojeg je i tvrtka Poslovna inteligencija, Anita Cvetić Oreščanin upozorila je da su hrvatske plaće u toj djelatnosti, iako su veće u odnosu na domaći prosjek, još uvijek na donjoj granici plaća u istom sektoru Njemačke ili Austrije. Tajana Barbić zauzela se za osjetnije porezno rasterećenja plaća u djelatnostima koje donose veću dodanu vrijednost i više pridonose rastu BDP-a i produktivnosti. Riječ je, navela je ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, o plaćama od 1600 eura.
Ministar financija Marko Primorac u istupu na skupu AmChama podsjetio je, među ostalim, da dvije trećine radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj uopće ne plaća porez na dohodak.
- Kao ministar kontinuirano sam izložen, neću reći pritiscima, ali propitkivanjima kada će uslijediti nova porezna reforma, daljnje rasterećenje rada, smanjenje osobnog odbitka u plaći... Porezno rasterećenje u 2022., u uvjetima gospodarskog rasta od 6,3 posto, ali i rastuće inflacije od 10,8 posto, nije bilo potrebno, odnosno bilo bi kontraproduktivno. Nema potrebe poticati potrošnju u uvjetima izražene inflacije - rekao je Primorac. Zato će Vlada u ovoj godini, pojasnio je, u uvjetima usporavanja gospodarskog rasta i slabije inflacije, pripremiti izmjene poreznog sustava s 1. siječnja 2024.
- Ne bih to nazvao poreznom reformom - zaključio je Primorac. - Radimo rasterećenje na iznosu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, uvodeći fiksni, apsolutni iznos odbitka. Zahvati u izdvajanja za mirovinski i zdravstveni sustav iz plaća pažljivo su odabrani kako ne bi ugrozili funkcioniranje sustava - rekao je ministar financija.
Umjereno zadovoljni
Tijekom izlaganja ministar Primorac potvrdio je uvođenje opcijskih planova za društva s ograničenom odgovornošću. To znači da će vlasnici d.o.o.-a svojim ključnim zaposlenicima moći dati udjele u poduzeću i time ih dodatno nagraditi i zadržati.
AmCham Hrvatska je i ove godine objavio stajalište "Preporuke za reformu poreznog sustava u 2023." koje su predstavili Hrvoje Jelić, partner PwC Hrvatska (Porezna politika u Hrvatskoj - pogled iz prakse), Petra Megla, associate partner KPMG Hrvatska (Kako privući ljudski kapital - tehnološki napredak i konkurentnost) i Krešimir Lipovšćak, partner Crowe Hrvatska (Dodatne prilike za zadržavanje zaposlenika).
- U prethodnih pet krugova poreznih reformi napravljeno je dosta i možemo biti umjereno zadovoljni. Najbitnije je da se prekinulo s praksom izmjene poreznih propisa tijekom godine - naznačio je Jelić i upozorio da porezna politika ne sadrži samo zakone i propise nego i kvalitetu njihova provođenja. Jelić je upozorio i na nedostatak znanja o porezima u pravosuđu, te odnos zaposlenika porezne prema poduzetnicima.