Manje dužnika s većim dugom - to je sažetak ovogodišnje liste najvećih poreznih neplatiša od kojih država potražuje dvjesto milijuna eura više nego lani.
Petar Vušković, ekonomski analitičar, za Dnevnik Nove TV ističe da je to dug jednak šest Peljeških mostova.
Najveći dio tog iznosa - čak šezdeset i jedan milijun eura - dužna je tvrtka OMS Upravljanje - poznata iz velike afere s pronevjerom prirodnog plina u Ini. Ukupno porezni dug veći od nekadašnjih 300 tisuća kuna ima 1541 pravna osoba. A nisu sve u privatnom vlasništvu.
Odvjetnica Doris Košta jedna je od trideset dvije tisuće građana čije se ime tamo našlo.
Košta pojašnjava: "Jamčim sa nekretninom koja je vrijedna skoro tri puta više od tog duga i Porezna uprava je upisana na tu nekretninu, prema tome ja od duga nisam pobjegla", kaže.
Ali mnogi jesu. Poput niza stranih nogometaša koji su igrali u hrvatskim klubovima. Uz stotine tisuća eura duga i adrese daleko od Hrvatske, uvrštenje na listu srama malo im znači, piše Dnevnik.hr.
"Ja bih rekao čak da se oni u privatnim krugovima čak s tim i sprdaju, ne bi me uopće čudilo", kaže jedan građanin. Kao i mnogi čija se imena godinama nalaze na listi, a svejedno uživaju standard kakav si većina njihovih sugrađana - ne može priuštiti.
"Ako ne podmirujete sve svoje obaveze koje trebate svaki mjesec, onda možete imati love koliko hoćete. U suprotnom, ako podmirujete sve svoje obveze onda nemožete biti bogataš", poručuje građanka Mira.
Pomaže li onda uopće lista srama da se urednije plaća porez? Evo što kaže Damir Novotny, ekonomski stručnjak.
"Prokazivanje dužnika nije donijelo nikakvog učinka zapravo. U tržišno orjentiranim ekonomijama ne može država prokazivati svoje dužnike, mora naplaćivati svoje dugove", kaže.
Jer s listom ili bez nje dug koji se ne naplati u šest godina niti neće. Tada nastupa - zastara.