Godinu dana upravljanja “slučajnim ministarstvom”, kako bi se najkraće moglo opisati Ministarstvo državne imovine koje je svojevremeno izmišljeno da bi se zadovoljile ambicije Gorana Marića, Mario Banožić očito je dobro iskoristio, premda nekih zapaženih rezultata zapravo i nije moglo biti, kako bi “kupio” povjerenje premijera Andreja Plenkovića.
Taj 41-godišnji doktor ekonomskih znanosti iz Vinkovaca, prva je radna iskustva stjecao u privatnom sektoru, no nakon dvije godine, točnije 2005., ulazi u javni sektor u kojem se, osim kratkog šestomjesečnog razdoblja 2013. kada je bio direktor Vinkovačke televizije, zadržao do današnjih dana. Svi ti javni poslovi vezani su uz stranačku pripadnost HDZ-u, koji već desetljećima vlada Vukovarsko-srijemskom županijom i Vinkovcima.
Najdulje se zadržao u sustavu Županije radeći u upravnim odjelima vezanim uz turizam, regionalni razvoj i međunarodnu suradnju, sve do 2014., kad postaje pročelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam Grada Vinkovci, što je radio do 2017., kad ga HDZ imenuje predstojnikom Ureda državne uprave u Županiji.
S te je funkcije u srpnju 2019. premješten na funkciju ministra državne imovine. Bio je to, kažu nam upućeni lokalni HDZ-ovci, Plenkovićev ustupak vinkovačkom HDZ-u nakon što je iz Vlade morala otići Gabrijela Žalac, dotadašnja ministrica regionalnog razvoja i fondova EU. Inače, Žalac i Banožić su i školski kolege iz Gimnazije M. A. Reljkovića u Vinkovcima, a u suradnji s još nekoliko kolega njih su dvoje objavili i četiri zajednička znanstvena rada.
Vukovarski HDZ-ovci prošlo su ljeto, nezadovoljni činjenicom što ih se opet zaobišlo pri izboru novih ministara, Plenkoviću rekli “da je mogao posegnuti i u B razred, a ne opet izabrati nekoga iz C razreda”, aludirajući na to da su Žalac i Banožić bili razredni kolege. U političkom smislu svrstava ga se u krug ljudi bliskih Tomislavu Čuljku.
U biografiji kandidata za novog ministra obrane nismo našli podatak je li vojni rok odslužio civilno ili u odori. Na proteklim izborima Banožić je bio drugi na listi HDZ-a, odmah iza Zdravka Marića, ali je prema dobivenim glasovima (1869, što je 2,77 posto glasova liste) bio tek 8. izbor birača.