Europska komisija smatra da novu hrvatsku Vladu čeka ozbiljan posao u provedbi reformi jer je Hrvatska i dalje suočena s velikim izazovima poput previsokog javnog duga, deficita i nezaposlenosti. To je navedeno u izvješću EK o napretku u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj. To je izvješće, treće po redu, izrađeno na osnovi podataka koje je prikupio tim EK koji je boravio u Hrvatskoj u listopad, ali je izvješće izrađeno u vrijeme dok su trajali pregovori o sastavu nove Vlade.
Iza Grčke i Španjolske
“Početni ekonomski oporavak pruža priliku za odlučno ubrzanje dinamike reformi. Nova Vlada će biti suočena s velikim političkim izazovima, od visokog javnog i inozemnog duga do visoke nezaposlenosti i slabog upravljanja. Puno pripremnog rada na potrebnim strukturnim reformama i fiskalnoj prilagodbi je napravljeno, ali vlasti trebaju potvrditi i ubrzati provedbu reformskog programa”, stoji u izvješću.
Komisija u izvješću navodi da je zbog izbora došlo do značajnih kašnjenja ozbiljnih reformi, od kojih je većina ostala u pripremnoj fazi.
Komisija smatra da bi nova Vlada trebala iskoristiti pozitivni trend koji je počeo prošle godine u kojoj je, nakon šest godina recesije, prvi put ostvaren gospodarski rast. No razina BDP-a još je za čak 11 posto manja nego 2008. godine. Iako je nezaposlenost nastavila padati, i dalje je prevelika. Jedino Španjolska i Grčka imaju veću nezaposlenost od Hrvatske.
Čekaju program
Najveća zabrinutost u EU vlada zbog razine javnog duga u Hrvatskoj koji bi sljedeće godine mogao narasti na 92,9 posto BDP-a. I deficit je i dalje velik, a on bi za 2015. godinu mogao biti čak najveći u cijeloj Europskoj uniji na razini od 4,9 posto.
Komisija u svom izvješću ponavlja problem lošeg vođenja javnog sektora u Hrvatskoj te administrativne slabosti i reformu lokalne uprave. “Sveobuhvatna reforma lokalne uprave kako bi se prevladale fragmentiranost i administrativne slabosti još nije na vidiku, iako su ograničene akcije poduzete kako bi se uspostavio pravni okvir za spajanje jedinica lokalne samouprave i racionalizirao sustav državnih agencija”, piše u ovoj analizi EK.
Komisija je još jednom spomenula da u Hrvatskoj nije bilo spremnosti za uvođenje poreza na nekretnine iako je prijašnja Vlada najavljivala takvu mjeru. To su sve izazovi koji čekaju novu Vladu. Komisija čeka i da vidi program nove Vlade.
Hrvatske obveznice i dalje su atraktivne ulagačima
U vrlo napetoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, prema pisanju Bloomberga, najviše razloga za zadovoljstvo imaju investitori. Dolazak Tihomira Oreškovića za mandatara pozitivno je djelovao na cijenu državnih obveznica koje su od njegova pojavljivanja prije mjesec i pol nadmašile većinu s tržišta u nastajanju. Premija na rizik (mjerena CDS spreadom) smanjena je u proteklih šest tjedana s oko 370 na 348 bodova iznad referentne njemačke obveznice, dok je prosjek za regiju upola manje smanjenje.Iako njegov uspjeh ovisi o podršci koalicije Mosta i HDZ-a, “obećanjem da će smanjiti proračunski deficit i osigurati bolji kreditni rejting dobio je blagoslov investitora”. Bloomberg citira Dmitrija Barinova iz frankfurtskog Union Investment Privatfonds GmbH koji smatra da je izbor premijera tehnokrata dobar za Hrvatsku te da su hrvatske obveznice i dalje atraktivne ulagačima. Bloomberg navodi da je Orešković najavio prodaju državnih udjela u kompanijama te promjenu javne uprave tako da postane prijateljska prema stranim ulagačima. ( M. Klepo)
Četiri krucijalna problema u Hrvatskoj
1. Nezaposlenost
Iako je nastavila padati, i dalje je prevelika. Jedino Španjolska i Grčka imaju veću nezaposlenost od Hrvatske.
2. Javni dug
Najveća zabrinutost u EU vlada zbog razine javnog duga u Hrvatskoj koji bi sljedeće godine mogao narasti na 92,9 posto BDP-a.
3. Veliki deficit
I dalje je velik, a on bi za 2015. godinu mogao biti čak najveći u cijeloj Europskoj uniji na razini od 4,9 posto.
4. Slabo upravljanje
Problemi su loše vođenje javnog sektora i administrativne slabosti, a reforma lokalne uprave još nije na vidiku, iako su neke akcije poduzete