SUDSKA VLAST

Posao koji u Hrvatskoj nitko ne želi: Za sada se javio samo jedan kandidat...

Sedam je dana do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda. Rok za dostavu kandidatura istječe 13. veljače
 Darko Tomas/Cropix

Javni poziv zainteresiranim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda otvoren je još samo sedam dana, a dosad se javio samo aktualni predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa. No, kako doznajemo, oko budućeg predsjednika Vrhovnog suda nisu otvoreni nikakvi razgovori između predsjednika Republike Zorana Milanovića i vladajućeg HDZ-a.

Predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednik Republike, no teško je za očekivati da će Zoran Milanović prihvatiti Sessinu namjeru i predložiti da konzumira još jedan mandat na čelu Vrhovnog suda.

- Moj prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda bit će osoba beskompromisnog karaktera i potpuno moralno nepotkupljiva. To vam obećavam! To je mali, ali važan doprinos u vraćanju povjerenja u pravosuđe. Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za funkcioniranje sustava i na to mjesto treba doći najbolji, a ne najpodobniji - izjavio je Milanović još u vrijeme kampanje za predsjednika Republike.

Premda ga nije izravno prozvao, Sessa je reagirao na njegove riječi.

- Ja se s njime slažem. Ne vidim da sam nekome podoban ili da sam nekome podobniji, a nekome manje podoban. Između mene i Zorana Milanovića postoji povijest jednog nerazumijevanja. Ne nalazim se tu prozvanim. Ako misli da sam takav (podoban), volio bih da mi je to izravno rekao - kazao je Sessa.

Povijest nerazumijevanja koju je spomenuo Sessa datira iz vremena kada je Sessa bio predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, a Milanović predsjendik SDP-a, a potom premijer. Nerjetko su pljuštale kritike i međusobne optužbe gdje bi Sessa proizvao Milanovića da radi pritisak na sudbenu vlast, dok se Milanović ne bi suzdržavao od ocjene pojedinih sudskih odluka.

Izmjene zakona

Kako će predsjednik Republike reagirati na Sessinu prijavu na javni poziv, posebno ako se do isteka javnog poziva neće još netko javiti, teško je predvidjeti. Znakovito je, međutim, da se u više od tri tjedna, koliko je objavljen javni poziv, nije javio nitko drugi, a i Sessina je prijava došla potkraj tjedna.

- To samo pokazuje da izmjene Zakona o sudovima iz 2018. godine, kojima se omogućava kandidatura svima zainteresiranima za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, nisu zaživjele - kaže nam sugovornik iz vrha pravosudnog sustava, napominjući kako je uvjeren da se još nitko nije javio zato što nitko nije dobio mig iz Ureda predsjednika da će biti predložen, a iz HDZ-a da će ga većina izglasati.

Prema Ustavu, predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednik Republike, a uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora bira ga Hrvatski sabor. Do 2018. godine nije bila propisana procedura prema kojoj se predlaže kandidata za predsjednika najvišeg suda u zemlji, nego je bilo uobičajeno da predsjednik Republike neposredno ili preko svojih savjetnika izvidi tko je zainteresiran, provede tihe konzultacije s parlamentarnom većinom i predloži određenu osobu. Prije samog imenovanja o kandidatu bi se vodila i javna rasprava.

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u proces je ubacila svoje elemente, a to je bilo pozivanje na razgovor potencijalnih kandidata.

Tako je o toj dužnosti razgovarala i s tadašnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu, a sada sucem Visokog kaznenog suda, Ivanom Turudićem, no to je naišlo na vrlo negativne reakcije u javnosti. Čim se doznalo da razmatra predlaganje Turudića za šefa Vrhovnog suda, počele su pljuštati kritike zbog njegovog poznanstva sa Zdravkom Mamićem. Pod pritiskom javnosti Turudić je predsjednici napisao pismo u kojemu ju je obavijestio da odustaje od kandidature.

Bivša predsjednica Grabar Kitarović razgovarala je i s drugim kandidatima, no problem je bio što je sa svima kasnila. Na kraju je predložila Sessu za predsjednika Vrhovnog suda, ali je to učinila doslovno u zadnji čas.

Bilo je ostalo samo nekoliko dana prije raspuštanja Sabora i isteka mandata dotadašnjeg predsjednika Branka Hrvatina da se obavi procedura imenovanja, što je onemogućilo bilo kakvu ozbiljniju raspravu o kandidatu.

Posljedica takvog postupka Kolinde Grabar Kitarović je bila izmjena zakona kojom se željela unijeti transparentnost u postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda. Državno sudbeno vijeće (DSV) dobilo je zaduženje da najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda objavi javni poziv za novog, čime počinje postupak izbora. Javni poziv otvoren je 30 dana, a kandidature koje u tom roku pristignu (uz životopis i potrebnu dokumentaciju mora se priložiti i program) DSV šalje predsjedniku Republike koji između prijavljenih kandidata bira koga će predložiti te ga, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, daje na izglasavanje Saboru.

Aktualni predsjednik Vrhovnog suda izabran je 14. srpnja 2017. i mandat mu istječe u srpnju ove godine. DSV je javni poziv objavio 13. siječnja, a rok za dostavu kandidatura istječe 13. veljače.

U pozivu koji je objavljen u Narodnim novinama i na web stranicama DSV-a navodi se da se za predsjednika Vrhovnog suda može kandidirati hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Za predsjednika Vrhovnog suda ne mora se imenovati suca, ali ni drugog pravosudnog dužnosnika, nego je moguće da kandidat bude i "ugledni pravnik". Uvjet je da ima položen pravosudni ispit i najmanje 20 godina radnog iskustva te da se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Vrijeme za razgovor

Budući da je poznato kako predsjednik Republike Zoran Milanović nema dobro mišljenje o aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Sessi, nagađa se o drugim imenima. U sudačkim krugovima spominjalo se bivšeg ministra pravosuđa u Milanovićevoj Vladi, a sada predstojnika Ureda predsjednika Orsata Miljenića, ali od toga neće biti ništa. Na Pantovčaku saznajemo kako se Miljenić ne bi niti javio na poziv za predsjednika Vrhovnog suda jer smatra da ne bi bilo prilično da ga na tu dužnost predlaže Milanović kojemu je on najbliži suradnik.

Na Vrhovnom sudu se vode razgovori o tome tko bi mogao biti novi predsjednik suda, no prema našim informacijama za sada nitko osim Sesse ne iskazuje namjeru da se javi na natječaj. Suci bi rado da im na čelo dođe osoba koja već sudi na Vrhovnom sudu, no pribojavaju se da bi mogli dobiti nekoga "sa strane". Afera splitskih sudaca koji su snimljeni kako slave sa Željkom Kerumom u njegovoj konobi Pršut mogla bi, pribojavaju se neki suci s kojima smo razgovarali, pridonjeti odluci da predsjednik Republike na čelo Vrhovnog suda predloži nekoga tko ne dolazi iz redova sudbene vlasti.

Predsjednika Vrhovnog suda prvi put se bira između kandidata koji će se prijaviti na natječaj, no kao što je to bilo i u slučaju izbora glavne državne odvjetnice, "pravi" kandidati neće se javiti dok ne dobiju mig da će biti izabrani. Tako se i Zlata Hrvoj-Šipek javila na natječaj za glavnu državnu odvjetnicu tek nakon što je razgovarala s premijerom Andrejem Plenkovićem (premijer predlaže glavnog državnog odvjetnika, a predsjednik Republike predsjednika Vrhovnog suda) i on joj je rekao da će je HDZ-ova većina u Saboru podržati. Zbog te neformalne prethodne procedure Hrvoj-Šipek se doslovno u posljednjih pet minuta javila na natječaj.

Budući da nisu počeli nikakvi razgovori na relaciji predsjednik - premijer oko prvog čovjeka Vrhovnog suda, moguće je ponavljanje ovakvog scenarija.

Predsjednik Milanović najavio je da će s Plenkovićem razgovarati o izboru predsjednika Vrhovnog suda još krajem rujna prošle godine. Bilo je to, doduše, u sklopu faze njihovih javnih verbalnih obračuna čiji je okidač bila afera Janaf, a u sklopu kojih je Milanović rekao da on i premijer moraju razgovarati, a jedna od tema koje će imati na dnevnom redu bit će njegov prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda.

Svi su se tada pitali zašto Milanović otvara pitanje šefa najvišeg suda u zemlji devet i pol mjeseci prije isteka Sessina mandata, no pokazalo se da nije bilo nikakve pozadine, nego je to imenovanje spomenuo samo kao ilustraciju da on i Plenković moraju surađivati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 16:33