Američka tvrtka Marathon Oil, talijanski ENI i hrvatska naftna kompanija Ina istraživat će i eksploatirati naftu i plin u Jadranu, saznaje Jutarnji list iz dobro obaviještenih izvora u Vladi. Kako doznajemo, Stručno povjerenstvo prihvatilo je među ostalim njihove ponude za istraživanje i eksploataciju Jadrana koje su dale na javnom natječaju zaključenom 3. studenoga.
Povjerenstvo je odluku proslijedilo Vladi koja je o njoj trebala raspravljati danas, ali to je odgođeno za sjednicu sljedeći tjedan. Na natječaj se javilo 6 kompanija, a Jutarnji je list dobio informacije o barem tri odabrane tvrtke.
Talijanski gigant
Među odabranim kompanijama talijanski ENI je najveći. Smatra ga se četvrtom energetskom kompanijom po snazi na svijetu. U stručnim krugovima najjače je ipak odjeknula prihvaćena ponuda američke kompanije Marathon Oil Corporation. Riječ je o jednoj od vodećih kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Tvrtka je osnovana u SAD-u 1887. godine i prisutna je u Sjevernoj Americi, Africi i Europi. Naši sugovornici tvrde kako je iz nekoliko razloga važno da je izabrana ponuda te američke kompanije. Tvrtka je usko fokusirana na područje istraživanja i eksploatacije te ima izuzetno veliko iskustvo u eksploataciji ugljikovodika u Norveškoj i Ekvatorijalnoj Gvineji te SAD-u. Čak 55 posto svoje proizvodnje eksploatiraju iz offshore polja. Njihova prisutnost na Jadranu je iznimno važna i zbog geostrateških odnosa. Nedavno je američki potpredsjednik Joe Biden upravo Hrvatsku ocijenio kao potencijalno novo energetsko čvorište za Europu te se zauzeo za gradnju LNG terminala na Jadranu. Dolazak američke naftne kompanije u Hrvatsku samo može dodatno osnažiti energetsku i političku podršku SAD-a Hrvatskoj.
Pozitivnim se ocjenjuje i kvalitetna ponuda Ine i smatra se da to može pozitivno utjecati na rezultate domaće naftne kompanije. To se poklapa i s dugoročnom politikom Ine koja je nedavno objavila kako planira u sljedećih nekoliko godina upravo u istraživanje i eksploataciju uložiti nekoliko desetaka milijuna eura.
Skepsa u javnosti
Iako prema cijelom projektu u javnosti i nadalje vlada velika skepsa, naftni stručnjaci tvrde da su ponude i izbor tvrtki za Hrvatsku velik uspjeh. Pritom ističu da se na natječaj za istraživanje mora uz kanadsku obalu, zatvoren krajem listopada, nije javila ni jedna kompanija.
Na hrvatskom natječaju bilo je ponuđeno 29 istražnih polja, a kompanije su dale ponude za njih 15. Kako doznajemo, Povjerenstvo nije odabralo ponude za svih 15 istražnih polja. Veličina svakog bloka je od 1020 do 1635 četvornih kilometara i protežu se preko cijelog Jadrana. Procjenjuje se da je sjeverni dio najbogatiji plinom, a jug sirovom naftom. Norveška tvrtka Spectrum provela je seizmičko snimanje 36.823 četvorna kilometra jadranskog podmorja, a prema podacima US Energy Information Administrationa, Hrvatska ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina.
Pregovori
Nakon što Vlada potvrdi izbor Stručnog povjerenstva, kreću pregovori o koncesijskom ugovoru. Procjenjuje se da bi mogao biti potpisan u ožujku 2015. godine. Do tada bi trebala biti završena Strateška procjena utjecaja na okoliš, a ograničenja propisana u njoj bit će sastavni dio koncesijskog ugovora. Istraživanje može trajati 5 godina, što se može produljiti za jednu dodatnu godinu. Koncesija za ekploataciju bit će 25 godina. U Vladi očekuju da će u 5 godina eksploatacije država uprihoditi oko 2,5 milijardi dolara investicija. Odmah nakon sklapanja ugovora u državni proračun koncesionar uplaćuje minimalno 1,4 milijuna kuna. Nadalje, svaki će investitor plaćati administrativne troškove od 600.000 kuna godišnje, a oni će se svake godine uvećavati za 4 posto. Naknada za istraživanje iznosi od 400 kuna po četvornom kilometru godišnje ili u fazi eksploatacije od 4000 kuna za istu površinu.
Cjenik za naftu
Za eksploatirane količine, ulagači će morati platiti 10 posto tržišne vrijednosti plina ili nafte, a iznos se dijeli između države, županije i lokalnih jedinica. Osim toga, državi ide fiksna naknada za izvađenu naftu ili plin, pri čemu se plaća 1,4 milijuna kuna na svakih 50.000 barela nafte ili 900.000 kuna svakih 25.000 BOE-a. Najvažniji dio naplate određivat će omjer prihoda i rashoda nastalih “vađenjem” nafte i plina. Ako su prihodi manji od rashoda ili jednaki njima, onda ulagač može zadržati 90 posto energenata, ali ako su prihodi dvostruko veći od troškova, državi mora prepustiti 40 posto nafte i plina koje nađe i izvadi.
Claudio Descalzi (ENI), predsjednik Uprave
Talijanski ENI četvrta je po snazi energetska kompanija u svijetu. Godišnji prihod im iznosi oko 140 milijardi eura. Već su prisutni na sjevernom Jadranu, gdje zajedno s Inom eksploatiraju plin. Riječ je o kompaniji koja ima veliko iskustvo i znanje u istraživanju i eksploataciji podmorja, a s obzirom na dugogodišnju prisutnost, Jadran im je dobro poznat.
Lee M. Tillman (Marathon Oil), predsjednik i glavni izvršni direktor
Marathon Oil posjeduje više od 2,1 milijardu dokazanih barela rezervi i eksploatira više od 480.000 barela ekvivalenta nafte ugljikovodika dnevno. Ukupni godišnji prihodi tvrtke u 2013. iznosio je više od 14,5 milijardi USD, a dobit je premašila 1,75 milijardi USD. Danas poslove eksploatacije obavljaju u Velikoj Britaniji, Norveškoj, SAD-u te Ekatorijalnoj Gvineji.
Zoltan Aldott (Ina), predsjednik Uprave
Ina ima iskustva u istraživanju i eksploataciji nafte i plina. Te poslove u ovom trenutku obavlja na sjevernom Jadranu, gdje crpi plin, te u Angoli i Egiptu, gdje eksploatira naftu. Do prije nekoliko godina bila je i u Siriji koju je napustila zbog više sile. Dobit tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 372 milijuna kuna.
Komentar Roberta Bajrušija:
Svađe ne smiju utjecati na projekt
Treba se duboko nadati kako permanentne političke svađe i puštanja poluinformacija u medije neće zaustaviti projekt istraživanja potencijalnih izvora plina i nafte u Jadranu. Uz maksimalne standarde zaštite okoliša, razumije se samo po sebi. Ali u današnjem svijetu energetska neovisnost postaje krucijalno pitanje, a ako se može vjerovati podacima US Energy Information Administration, Hrvatska ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina. Čak i kada se na stranu stave bajkovita obećanja o stotinama milijuna dolara godišnjeg profita, koja se možda hoće, a možda neće pokazati točnima, podatak da u istraživanja ulaze dvije velike svjetske naftne kompanije (plus Ina) pokazuje da ova priča ima pokriće.
Sada treba vidjeti kako će reagirati u HDZ-u, čiji vodeći ljudi redovito napadaju Vladine poteze. Ovdje se radi o strateškoj investiciji, a potencijalni ulagači moraju biti sigurni da neće ovisiti o promjenama vlasti. Isto tako, može se očekivati definitivni stav predsjednika Ive Josipovića koji je nedavno izrazio skepsu u eksploataciju nafte iz Jadrana. A prije svega mora se osigurati sva moguća zaštita Jadranskog mora od potencijalnih ekoloških incidenata.