Prije mjesec dana na HZZ-u je osvanuo oglas da tvrtka u Dardi traži inženjera strojarstva - može i doktora znanosti - ali za minimalnu plaću, no nakon što je priču objavio Jutarnji list, oglas je sa Zavoda nestao, a iz firme poručili kako je riječ o zabuni.
Ipak, nas je taj oglas nastavio mučiti, a pojašnjenje o zabuni palo u vodu kad smo u statistici HZZ-a otkrili da takvi slučajevi nisu rijetkost. Posebno kada poslodavci traže strane radnike, ali su, da bi ih uvezli, prethodno dužni napraviti "test tržišta rada".
On podrazumijeva da za svako radno mjesto na kojemu žele zaposliti stranca prvo putem HZZ-a pokušaju pronaći radnika na domaćem tržištu, što znači da putem Zavoda moraju objaviti oglas.
Je li moguće, zapitali smo se, da poslodavci stoga u testu tržišta rada i oglasu, a u kojemu su dužni navesti plaću za svako radno mjesto, namjerno unose zakonom propisani minimalac, kako bi domaću radnu snagu demotivirali od prijave te si osigurali pravo na zapošljavanje stranca? Takav dojam, naime, proizlazi iz službenih podataka Zavoda koje su nam dostavili.
Slanje dokaza
Među ostalim, prema statistici, od početka godine do kraja svibnja provedbu testa tržišta rada zatražilo je 1458 poslodavaca za 17.326 radnika, a od toga ukupnog broja pak za čak 7160 radnih mjesta bila je predviđena zakonski minimalna plaća od 4687 kuna bruto.
Dakle, u čak 41 posto slučajeva poslodavci koji ne mogu pronaći domaću radnu snagu te žele uvoziti strance - a za koje bi onda bilo logično da su ih i spremni platiti - radniku žele dati tek minimalni zakonski iznos, dok su u preostalim slučajevima spremni platiti tek nešto sitno više.
Naprimjer, podaci objavljeni na stranicama HZZ-a pokazuju kako testom tržišta rada poslodavci za pekara planiraju izdvojiti bruto 4900 kuna, za konobara 5168, za čistačicu 5040, a za radnike u građevinarstvu nešto malo više od pet tisuća kuna.
Nadalje, minimalni iznosi plaća nude se čak i u situacijama kad poslodavci testom tržišta traže visoku stručnu spremu, i to prema statistici HZZ-a u čak 22 posto slučajeva.
Jedan od načina kako Zavod pokušava spriječiti eventualne manipulacije jest obveza poslodavca koji je dobio dozvolu za zapošljavanje stranca da HZZ-u nakon upošljavanja pošalje dokaze o svim uvjetima koje je tražio u testu, pa tako i visinu plaće.
"Plaća stranog radnika vidljiva je u ugovoru o radu te se ona uspoređuje s plaćom navedenom u testu tržišta, a plaća navedena u testu tržišta automatski se preslikava u zahtjev za radnu dozvolu te je nije moguće kiorigirati", kažu iz Zavoda.
Priznaju kako postoje slučajevi u kojima plaća unesena u ugovor o radu ipak bude viša od one navedene u testu, a u takvim situacijama od poslodavca traže pojašnjenje, no priznaju da su zapravo nemoćni dokazati je li se prilikom provođenja testa namjerno koristio minimalni iznos kako bi se odbilo domaće djelatnike.
"Ako se utvrdi da je manjom plaćom poslodavac htio odbiti domaće radnike, tada postoji mogućnost izdavanja negativnog mišljenja, no iako je to predviđeno protokolom, takvo je postupanje teško dokazati. Naime, u takvim slučajevima moramo razmotriti bi li uz veću plaću Zavod bio u mogućnosti pronaći radnika, što nije moguće bez ponovnog upućivanja na test tržišta", rekli su iz HZZ-a.
Stvarna namjera
Dodatno, treba naglasiti kako je upitno ima li test tržišta smisla i bez svih ovih sumnji, posebno s obzirom na činjenicu da se prema statistici Zavoda, u samo 14 posto slučajeva njime uspijeva pronaći radnik na domaćem terenu dok se u čak 86 posto on zapravo provodi bez potrebe, osim ako mu stvarna namjera nije bila zakomplicirati uvoz stranih radnika?
Prema podacima HZZ-a, od dosad obrađenih 16.053 zahtjeva, njih 13.789 riješeno je odobrenjem zapošljavanje stranca, dok su samo 2264 rješenja bila negativna jer je Zavod ponudio domaću radnu snagu.
Ekonomistica Vedrana Pribičević sa ZŠEM-a, koja je u jednom svojem statusu na društvenim mrežama upozorila na ovaj problem, kaže kako u tradicionalnim imigrantskim zemljama poput Australije poslodavac ne smije imigrantu isplatiti manje od tržišnog prosjeka te smatra kako provođenje testa tržišta rada bez takve klauzule nema smisla, posebno u zemlji poput Hrvatske u kojoj je objava iznosa plaće u sklopu oglasa iznimno rijetka.
"Stoga, kad na stranicama HZZ-a vidimo izlistanu plaću i informaciju da je pokriven smještaj, jasno je da se cilja na strane radnike", kazala je Pribičević, napomenuvši kako mjeru testa tržišta treba ili doraditi ili u potpunosti ukinuti jer u ovom obliku zapravo nema smisla.
"Uvoz stranih radnika je dobar jer nam radnika nedostaje, no pritom je bitno da ne dolazi do diskriminacije", zaključila je.