Državna razvojna banka prošlu je godinu zaključila s više od 20 milijuna kuna manjom dobiti od one koju je ostvarila u 2013. godini. Osim što je bila manja u odnosu na godinu ranije, dobit Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) lani je bila oko pet milijuna kuna manja od plana.
Uzeo otpremninu
Najnoviji su to podaci o poslovanju u prošloj godini, koje je Uprava poslala na potvrdu Saboru.
Financijski su rezultati, prema općoj ocjeni, zadovoljavajući, no slabiji su od očekivanih. Tako je, primjerice, dobit lani iznosila 168,3 milijuna kuna, dok je godinu prije iznosila 189,2 milijuna kuna. U 2014. je bila planirana dobit od 173,4 milijuna kuna.
U odnosu na 2013. smanjeni su i ukupni rashodi: oni su lani iznosili nešto manje od 750 milijuna kuna, što je oko 44 milijuna kuna manje nego u 2013. No, pali su i ukupni prihodi koji su u 2014., sukladno izvješću, iznosili 918 milijuna kuna ili 65 milijuna kuna manje nego u 2013. I ukupni prihodi i ukupni rashodi bili su manji od zacrtanih.
Nadzorni odbor HBOR-a je godišnje financijske rezultate za 2014. prihvatio na sjednici koja je održana 8. travnja. Sjednica NO-a održana je nakon što je Vladimir Kristijan, uz poveću medijsku buru, već bio otišao s mjesta predsjednika Uprave HBOR-a na kojem je proveo samo devet mjeseci. Kasnije se doznalo da je iz HBOR-a otišao uz veliku otpremninu.
Kristijan jučer nije bio dostupan za komentar, iako je druga polovica godine bila u znaku njegova mandata. S druge strane, nekoliko sugovornika iz Vladinih krugova reklo nam je kako rezultati potvrđuju ono na što su upozoravali još u vrijeme Kristijanova odlaska.
- Za HBOR nije imperativ dobit, nego kreditiranje poduzeća, naravno onih koja to zaslužuju. Plasmani tvrtkama su podbacili, a HBOR nije bio dovoljno aktivan u kreditiranju poduzetnika - kaže nam jedan izvor.
Krediti OPG-ima
- Rezultati tijekom Kristijanova mandata su zapravo prilično slabi. Iako na prvi pogled može izgledati da kreditna aktivnost nije bila tako slaba, kada iz računice isključimo plasmane HŽ - Putničkom prijevozu, što je državna tvrtka, i velikim hotelskim tvrtkama, proizlazi da su se mala i srednja poduzeća malo kreditirala - poručuje naš drugi sugovornik iz Vladinih krugova.
Dodaje i kako bilancu HBOR-a opterećuju plasmani koji su odobreni još dok je na čelu Uprave bio Anton Kovačev. To se ponajprije odnosi na kredite poljoprivrednicima (OPG) od 2004. do 2007., među kojima je, upozorava naš izvor, puno nenaplativih.
Smanjili su se i neto prihodi HBOR-a od kamata: od njih je u 2014. ubrano 414,8 milijuna kuna. I vrijednost imovine HBOR-a bila je manja nego godinu prije te je iznosila oko 25,8 milijardi kuna, što je, kako pokazuje izvješće, oko 382 milijuna kuna manje nego 2013.
Povećao se broj zaposlenika: dok je krajem 2013. iznosio 295, potkraj prošle godine dosegnuo je 317 radnika. U odnosu na 2013., porasli su i troškovi osoblja, koji su lani iznosili nešto više od 79 milijuna kuna, što je oko 10 milijuna više nego u 2013.
Ekonomija ovisi o povratu kredita
U izvješću HBOR-a upozorava se da banka “pomno i redovito prati kreditni rizik, rizik likvidnosti, kamatni i valutni rizik”. Upravo su to bile stvari na kojima je Kristijan inzistirao tijekon svog kratkog mandata na čelu HBOR-a.
S druge strane, njegova nasljednika Dušana Tomaševića čeka, čini se, ništa manje zahtjevna godina. U izvješću HBOR-a ističe se, naime, kako će gospodarska situacija u zemlji uvelike utjecati na sposobnost korisnika kredita da podmiruju svoje kredtine obveze.