Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 3327 novozaraženih osoba. Testirano je 11.387 osoba. U posljednja 24 sata preminule su 92 osobe, izvijestila je dr. Katalinić Janković.
Niži trodnevni prosjek
Krunoslav Capak je nastavio o aktualnoj epidemiološkoj situaciji.
- U odnosu na prije tjedan dana i dva tjedna danas imamo značajno niži trodnevni prosjek. Razlika po županijama u incidenciji na 100.000 stanovnika je velika. I dalje su na prvom mjestu Međimurska, Varaždinska i Krapinsko.zagorska županija, a najnižu incidenciju ima Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Požeško-slavonska županija. Ukupna stopa slučajeva 43.903 na milijun stanovnika, a veću stopu od nas imaju Slovenija, Češka, Belgija i Luksemburg, rekao je Capak.
Ministar Beroš se osvrnuo na velik broj preminulih.
- U KB Dubrava je preminulo 24 bolesnika od čega su njih 8 bili na respiratoru. U KBC Split njih 10, troje na respiratoru, u KBC Osijek njih 8 od kojih 5 na respiratoru, u Sisku sedmoro, u Varaždinu 6, u Čakovcu i Koprivnici 5, u Ogulinu 3, u Zaboku 3, u Zadru troje, i u Vinkovcima troje... Htio bih naglasiti za Dubravu: smrtnost na respiratoru je 68%. Međutim, 65 od preminulih na respiratoru imali su više kroničnih bolesti. Stopa smrtnosti bolesnika bez komorbiditeta koji su bili na respiratoru je 16 posto. Ti brojevi ukazuju na uzrok smrti. Kliničari smatraju da je broj preminulih posljedica velikog broja zaraženih. Smanjenjem broja zaraženih trebalo bi se isto preslikati i na broj umrlih. Možemo očekivati u iduća tri tjedna smanjivanje broja preminulih, rekao je Beroš.
Brojni rizični faktori
Prof. Markotić je upozorila na rizične faktore.
- Jedan dio ljudi dolazi kad je bolest već dosta razvijena, što nije toliko problematično za one koji nemaju rizične faktore. Bolesnici koji se jave između 7. i 10. dana bolesti pa je važno da upozorimo koji su rizični faktori. Sa starijom dobi raste i rizik. Osobe s karcinomima, kroničnim bubrežnim bolestima, srčanim zatajenjem i drugim srčanim bolestima... Važno je upozoriti i ljude koji imaju bolesti koji utječu na imunološki sustav. Tu su i kemoterapija, trudnoća, pušenje, kronične bolesti pluća, kronični bronhitis, a često viđamo među težim bolesnicima prekomjernu tjelesnu težinu. To je u cijelom svijetu a i kod nas doista pokazana kao jedan od važnih rizičnih faktora, posebno ako je indeks tjelesne mase preko 30 pa raste opasnost od teškog oblika bolesti. Od 30 do 50 posto rizika je kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Kod takvih je na neki način cijeli niz drugih elemenata poremećen: imaju veću sklonost za zgrušavanje krvi, sve je više bolesnika s trombozom, plućnom embolijom i sl. Dodatno zbog prekomjerne težine postoji na razini imunološkog sustava jedna tiha razina pojave kronične upale koje također nepovoljno djeluju na razvoj bolesti. Dijelom je poznato, kao i kod gripe, da jedan dio imunološkog odgovora T-limfocita koje su jako važne, nisu u stanju onoliko adekvatno odgovoriti kao što je to kod osoba koje nemaju prekomjernu tjelesnu težinu.Tu je još i dijabetes i hipertenzija pa upozoravamo sve koji imaju rizične faktore, da nakon što im se dokaže covid budu u vezi sa svojim liječnicima i ako dođe do pogoršanja da se čim prije jave liječniku ili u institucije koje liječe covid bolesnike, poručila je Markotić.
Još nema odluke o propusnicama
Božinović se osvrnuo na mogućnost donošenja odluke o propusnicama.
- Već smo rekli da se suzdrže putovanja, okupljanja i posjeta. Mi pokušavamo biti konkretni kod izrade mjera. Do 21. prosinca vrijede ove mjere i tu su uključeni i drugi kolege ministri pa vam ne možemo sada govoriti više o mjerama, ali njihov precizniji okvir trebao bi biti izrađen do kraja ovog tjedna. Sve mjere ciljaju na smanjenje kontakata. Sva mudrost vezana za mjere je sadržana u tome da se izbjegne situacija u kojoj vam se netko u blizini obraća. Što se obraća glasnije i duže, rizik je veći, to gore po vas. Svjesni smo da je to teško provesti i u neskladu s našom društvenom prirodom ali je važno da ljudi shvate načine širenja virusa i da se onda zaštite. Zato smo razgovarali i razgovaramo s brojnim vlasnicima u ugostiteljstvu i okupljanjima s ciljem da osvijestimo rizične situacije. Moramo računati i s faktorom vremena, tj. duljinom trajanja epidemije a onda i ograničenja. Ova kriza traje već 10 mjeseci. Mi krizno komuniciramo isto toliko, a mjere se moraju prilagoditi onome koliko to ljudi realno mogu prihvatiti. Proći će epidemija, ali neće sutra. Počet će i cijepljenje, ali ćemo se cijepiti vjerojatno veliki dio tek iduće godine. Možda ćemo morati i svake godine. Ne zna se koliko će trajati imunitet. Zahvalni smo znanosti i istraživanju ali daleko je prerano za opuštanje. Ovaj pad brojki ne smijemo dovesti u pitanje. Zato još nismo u situaciji razmišljati o popuštanjima a nadam se ni o zaoštravanju mjera. Vode se razgovori kako bi mjere bile šire prihvaćene. Zato vas molim za još malo strpljenja, a mi ćemo biti precizniji do kraja tjedna pa pitanje o mjerama ostavimo za petak, rekao je Davor Božinović.
Capak se osvrnuo na brze antigenske testove.
- EK će kroz nekoliko dana donijeti dokument s komunikacijom o brzim antigenskim testovima. Niti jedna zemlja EU ne priznaje brzi antigenski test prilikom prelaska granice nego se traži 48-satni PCR.
Upitan koliko ljudi će se cijepiti u zdravstvenom sustavu, Capak kaže:
- Dojam je anketa da će se ipak većina ljudi u zdravstvenom sustavu cijepiti, puno više od broja koji smo komunicirali na početku kad smo imali samo nekoliko anketa.
Pitanje etičnosti cjepiva
Novinari su ga upitali i o etičnosti cjepiva.
- Što se tiče etičnosti cjepiva, molio bih pomoć prof. Markotić. U tehnologijama proizvodnje cjepiva postoje neke razlike ali zbilja ne znam da postoji etički razlog da cjepivo nekome ne bi bilo prihvatljivo. Ljudi u Europi teško prihvaćaju genetski modificiranu hranu koja je npr. u Americi normalna. Postoje i lijekovi dobiveni genetski modificiranom tehnologijom, npr. inzulin koji svi dijabetičari danas koriste ili cjepivo protiv hepatitisa B. Tu se ne postavlja to pitanje i nikad se nije. Dijabetičari su nekad prije dok se koristio goveđi ili svinjski inzulin imali teške alergijske reakcije, a danas imamo humani rekombinantni inzulin koji svima odgovara i dijabetes se danas uspješno liječi. To je samo jedan primjer iz života. Uvjeren sam da ovu tehnologiju će ljudi normalno prihvatiti, rekao je Capak.
Nastavila je Alemka Markotić:
- Vidjela sam samo neke naslove da se vodi rasprava o tome. Nisam stigla vidjeti argumente rasprave. Mogu reći da ću provjeriti na kojim stanicama su rađena oxfordsko i rusko cjepivo. Adenovirusi se umnožavaju na različitim stanicama, linije izvedene iz određenog humanog materijala i adaptirane da se mogu razmnožavati. Takve stanične linije su napravljene humane iz određenog materijala fetusa i onda se nekim metodama mogu dovesti u stanje da se mogu beskonačno puta umnožavati. Na takvim stanicama klasična cjepiva su se radila od 60-ih godina. Brojna cjepiva i milijuni ljudi i djece su se cijepili takvim cjepivima svugdje: ospice, zaušnjaci... S pojavom nekih drugih cjepiva postoje i druge opcije. Ali ne znam koje su zamjerke, sada mogu samo reći da nisu korištene nikakve druge stanice od onih koje se koriste već 50-ak godina te da su tako milijuni ljudi cijepljeni, rekla je Markotić.
Još se ne zna kojeg datuma cjepivo stiže
Beroš je potvrdio da se ne razmišlja o dokumentu za potpisivanje prije cijepljenja.
- Ne razmišljamo o tome da bi netko prije cijepljenja potpisivao dokument, a otklanjamo i to da bi se to radilo da se ukloni odgovornost proizvođača. Nismo dali takvu uputu niti razmišljamo o tome, rekao je Beroš.
Capak se osvrnuo na moguće datume kada bi cjepivo moglo stići
- EK pregovara s proizvođačima. Registracija nije obavljena u predviđenom roku početkom 12. mjeseca, ali kasnije je objavljen 29.12., onda i nešto ranije, možda 23.12. Ne zna se datum registracije a proizvođači onda pomiču i datume isporuke. Sada nemamo dokument koji bi rekao da će cjepivo doći određenog datuma. Imamo obećanje da će tijekom siječnja proizvođač isporučiti određene količine.
Naručeno je dovoljno za čitavu populaciju a cijepit će se po prioritetnim skupinama. Bit će dovoljno cjepiva za sve, poručio je Capak.
Božinović je pozvao sve da se suzdrže od putovanja i posjeta tijekom blagdana.
- To nam je najbolji ulog da u 2021. uđemo sa što manje problema vezanih uz epidemiju, rekao je.
Capak je pojasnio da će se ovo cjepivo distribuirati kao i ono za gripu: prvo u zdravstvenom sustavu i za rizične skupine.
- Ako neće biti dovoljno cjepiva idemo po prioritetima, prvo oni koji su u direktnom kontaktu, oni koji rade s aerosolom...
Prioriteti za cijepljenje
Na pitanje tko su prioriteti i hoće li kronični bolesnici doći na red u veljači, odgovorio je Capak.
- Ja trenutno mogu reći je da nemamo nikakav dokument i prepustili smo pregovore o količinama i datumima Europskoj komisiji. Ono što znamo je da će tijekom siječnja biti isporučena prva tranša. Skupina 1A su zdravstveni djelatnici u kontaktu s covid pacijentima. Skupina 1B su zaposlenici i korisnici domova za starije, a skupina 2 su kronični bolesnici i tu opet postoji gradacija. Po tim prioritetima će se cijepiti. Koliko ćemo imati cjepiva, toliko ćemo potrošiti, rekao je Capak.
Beroš se osvrnuo na prozivke pojedinih liječnika o tome da KB Dubrava ne izvještava istinito. Kaže da je to upravo suprotno i da nema elemenata da ta izvješća dovode u sumnju. Popunjenost kapaciteta je 73,12, na respiratoru su 73 pacijenta u KB Dubrava, rekao je Beroš.